Udruženje Oštra nula u partnerstvu sa Fondacijom Friedrich Ebert, organizuje seminar za mlade pod nazivom “Nulti čas kulture sjećanja”. Seminar će se održati u subotu 13. novembra u Banja Luci, a seminar treba okupiti mlade ljude iz Bosne i Hercegovine koji će se kroz jednodnevne radionice baviti kolektivnom kulturom sjećanja. Više u prilogu Imrana Maglajlića.

Banjalučka organizacija Oštra nula nastala je 2009. godine kao neformalna grupa građana i građanki, koji su reagovali na poskupljenje životnih namirnica i komunalnih usluga, a udruženje je formalno registrovano u oktobru 2010. godine. Oštra nula je aktivistička organizacija koja se zalaže za aktivno građanstvo i ljudska prava, kroz djelovanja u oblastima socijalne  pravde i kulture sjećanja. Zbog svojih aktivnosti i problema na koje ukazuju aktivisti ove organizacije su često pod različitim pritiscima, međutim ne posustaju u svojoj borbi, kaže Milica Pralica, aktivistica Udruženja Oštra nula.

“Sve ove godine našeg rada jesmo tripili dosta pritisaka zbog tema kojima smo se bavili. To su pritisci koji traju u kontinuitetu, čak imamo neke tužbe za klevetu i sudske sporove, ali mi nismo odustali od borbe. Neko u ovom diktatorskom režimu mora biti glas razuma i reći nećemo biti masa od koje možete raditi šta želite.”

Jedna od predstojećih aktivnosti Oštre nule je seminar pod nazivom Nulti čas kulture sjećanja, koji ima za cilja okupiti mlade ljude iz Bosne i Hercegovine, te im pruži alternativne informacije koje se tiču kulture sjećanja. Te informacije nisu često dostupne u mainstream društvenim narativima. Cilj je da mladi ljudi dobiju priliku demistifikovanja dominantnih političkih, medijskih i obrazovnih narativa. Seminar će se sastojati iz tri dijela.

“U prvom teorijskom dijelu mladi će se upoznati sa pojmovima i terminima kulture i politike sjećanja, koji su to narativi dominantni i čega se sjećamo, te kako politike utiču na naš odnos prema prošlosti. Drugi dio je rezervisan za analizu udžbenika istorije, historije i povjesti iz kojih uče srednjoškolci. Kroz interaktivne grupe će učesnici analizirati udžbenike iz koji ne uče. Treći dio seminara je namijenjen za gledanje dokumentarnog filma i razgovor sa rediteljem.”

Milica ističe da je bosanskohercegovačko društvo duboko traumatizovano, te se teško uspijeva suočiti sa svojom prošlošću. Bitnu ulogu u neusočavanju igra i socio-ekonomska komponenta, jer ljudima je prioritet da prežive dan.

“Mi nemamo institucionalno suočavanje sa prošlošću koje nam je neophodno da bi smo gradili temelje pomirenja i suživota. Sam taj proces suočavanja prepušten je nevladinom sektoru i pojedncima koji grade mosotove. S druge strane mi imamo nepriznavanje institucionalnih sudskih presuda. Sve dok institucije i dominanten politike izbjegavaju jedan racionalan odnos suočavanja sa prošlošću mi ne možemo dalje. Mi to možda želimo, ali naprosto smo sputani.”

Višegodišnji rad Udruženja Oštra nula pokazao je da među mladim ljudima ima volje i želje za stvaranje povoljnije društvene klime i suočavanje sa prošlošću. Institucije i sistem su ti koji ih sputavaju, međutim oni ne posustaju u svojoj borbi.

“Kroz naš seminar, ali i kroz druge aktivnosti koje rade i druge organizacije pokazalo se da mladi ljudi jesu spremni i žele da se suoče sa prošlošću. S druge strane je ekonomska ovisnost mladih o roditeljima koji na njih prenose ratne traume, te politika i mediji. Sve teže je doći do mladih, ali svakako postoji inicijativa kod mladih.”

Jednodnevni seminar Nulti čas kulture sjećanja organizuje se već četvrtu godinu, a na seminar se mogu prijaviti mladi u dobi od 18 do 30 godina. Troškove prevoza, smještaja i ishrane snosi Udruženje građana Oštra nula. Dodatne informacije možete pronaći na njihovom oficijelnom web portalu


Imran Maglajlić
Imran Maglajlić je diplomirani kulturolog, koji trenutno živi i radi u Banja Luci. Tokom studiranja počeo se baviti novinarstvom, te je radio na community radiju, pisao za lokalni sedmični list i alternativne časopise. Od 2019. godine dio je tima Omladinskog programa BHRT-a. Najčešće donosi priloge iz svijeta kulture i umjetnosti, a često objavljuje kritičke osvrte na književna, pozorišna, muzička i filmska djela. Moderirao je književne i poetske večeri, te surađivao sa institucijama kulture, kroz različite projekte.