Područna privredna komora Bijeljina organizovala je završni dan Projekta „Unapređenje izvođenja praktične nastave za deficitarna zanimanja“. Privredna društva imaju sve veće izazove u zadržavanju postojećih radnika i zapošljavanju nove kvalifikovane radne snage, time je Projekat od velikog značaja i predstavlja direktnu pomoć srednjoškolskim centrima kroz afirmaciju obrazovanja učenika za deficitarna zanimanja i unapređenje izvođenja praktične nastave na prostoru djelovanja Područne privredne komore Bijeljina.

Stevo Savić, predsjednik Područne privredne komore Bijeljina kaže da se BiH suočava sa činjenicom da postoje deficitarna zanimanja koja su potrebna privredi. Društvo je u nekim dijelovima to prepoznalo i manifestuje se na način da su u ovoj godini donesene odluke Savjeta ministara BiH i Vlade RS u pogledu povećavanja dozvola za zapošljavanje stranaca u RS. Takođe, došlo je do izmjene Zakona o srednjem obrazovanju i Područna privredna komora je pronašla neusklađenost između onoga što se na tržištu rada traži i onoga što tržište rada nudi, a postojala je i potreba za osavremenjavanje obrazovnog procesa.

Područna privredna komora je učinila dodatak napor da iz vlastitih prihoda, odnosno sredstava izdvoji dio novca koji je usmjeren u pružanje podrške srednjim školama sa područja Područne privredne komore Bijeljina u smislu nabavke određenih pomagala i nekih artikala koji su im neophodni za kvalitetnije obavljanje praktične nastave. Uključeno je deset srednjih škola sa područja Područne privredne komore Bijeljina. Donirana sredstva su u iznosu od 10.000 KM. Ona nisu velika, ali mi se nadamo da će ovaj projekat zaživjeti u budućnosti i da ćemo na neki način uspjeti da podstaknemo i druge, a posebno privredna društva da sa svoje strane učine dodatan napor u smislu pomoći školama da opreme svoje kapacitete, opreme svoje kabinete kako bi na što kvalitetniji način mogli da izvode praktičnu nastavu, odnosno da osposobljavaju kadrove koje tržište rada i privredna društva traže.

Direktor Područne privredne komore Bijeljina Slavica Marković istakla je da Područna privredna komora organizuje dodjelu donacija srednjim stručnim školama na području ove područne privredne komore. Tu se govori o deset, ranijepomenutih srednjih škola koje obrazuju kadrove za deficitarna zanimanja.

Pored novih ovlaštenja koje smo zakonom dobili, imali smo i edukaciju mentora. To su lica koja rade u privrednim društvima sa đacima koji obavljaju praksu u privrednim društvim, zatim ispunjenost uslova privrednih društva za obavljanje prakse, jer je veoma važno da svi uslovi koji se tiču zaštite djece na radu budu ispunjeni. Postoji mnogo problema koji se tiču dualnog obrazovanja i s tim u vezi je Privredna komora dala prijedloge u Prijedlogu mjera za ekonomsku politiku RS 2022-2025 i mi smo tu dali niz prijedloga koji se tiču unapređenja obrazovanja i dualnog obrazovanja u narednom periodu

Direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ u Bijeljini, Milenko Maksimović kaže da je zadovoljan podrškom Vlade Republike Srpske kao i Ministarstva prosvjete Republike Srpske, jer ulažu dodatne napore stipendirajući srednjoškolce koji žele da upišu deficitarna zanimanja.

U okviru naše škole obrazujemo 11 do 12 profilnih zanimanja u okviru trogodišnjih stručnih zanimanja za koja možemo reći da su sva deficitarna zanimanja u okviru metalske struke, u okviru struke elektrotehnike, u okviru drvne struke i u okviru saobraćajne struke. Možemo reći da su deficitalna sva zanimanja, jer potreba tržišta rada, kako na lokalnom, tako i širem nivou jeste upravo za svim zanimanjima. Interesantno i pohvalno za Vladu RS i Ministarstvo prosvjete i kulture je da je pronašla način stipendiranja deficitarnih zanimanja i svake školske godine po školama koja obrazuju deficitarna zanimanja, određena zanimanja se stipendiraju od Vlade i Ministarstva.

Predstavnici deset srednjih škola koje su dobile finansijsku podršku Područne privredne komore Bijeljina, ističu da je ovo itekako pozitivan i svijetao primjer saradnje obrazovnog sektora i Vlade i vladinih institucija.


Danka Zakić

Završila prvi i drugi stepen Ekonomskog fakulteta u rodnoj Bijeljini, a sticajem okolnosti kao master ekonomije počela da radi kao novinar i, sa skoro 30 godina, shvatila da je to nešto u čemu se pronalazi – rad na terenu i sa ljudima, a ne osam sati druženja sa ciframa. Bivši odbojkaš, ljubitelj pisane riječi i izražavanja unutrašnjih osjećaja i misli kroz pisanje, a istovremeno zaljubljenik u muziku i fotografiju. Obzirom na ljubav prema novinarskom poslu i fotografiji, rad bez radnog vremena je nešto što ne može da padne teško, jer je potrebno u svakom momentu pronaći nešto što drži pažnju i pruža relaksaciju i zadovoljstvo u poslu.