Bosanskohercegovačke vlasti priznaju da ne uspijevaju obuzdati inflaciju, da je evidentan pad industrijske proizvodnje i rast uvoza. Svjesne su da moraju poslodavcima stvoriti uslove za konkurentnost na tržištu i zaštititi i zadržati radnike u BiH, ali još ne usvajaju nužni paket reformskih zakona. Dok se čekaju ovi zakoni, poslodavci pokušavaju na različite načine zadržati radnike, posebno mlade. 

Odavno je poznato a potvrđuju i ekonomski stručnjaci da male plate nisu glavni uzrok odlaska građana BiH u zapadnoevropske zemlje već nestabilna politička situacija u našoj zemlji. Ipak, podizanje plata bosanskohercegovačkim radnicima je prvi korak u zaustavljanju migracija kvalifikovane radne snage, o čemu govori Bahrija Umihanić sa Ekonomskog fakulteta Tuzla. 

 “Uz istovremenu brigu o produktivnosti tih radnika jer primanja bez dovođenja u odnos sa produktivnosti je zapravo želja samo, a ne stvarna mogućnost. Nadalje, trebalo bi osmisliti različite programe beneficija koje su nematerijalne prirode, a koje mogu pomoći zadržavanje zaposlenika, a to se prije svega odnosi na poboljšanje kvaliteta radnog mjesta u smislu samih uslova rada na tom radnom mjestu.” 

Firme u IT sektoru naročito se trude kreirati pozitivnu i kreativnu atmosferu za radnike. Smatraju to dobrim načinom zadržavanja mladih koji lako pronalaze poslove u evropskim zemljama. Tijana Božić je ove godine diplomirala na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli i posao u IT firmi je za nju ostvarenje sna. 

“Zapravo, ja posljednje dvije godine ovdje radim, fenomenalno mi je, prijatelji su odlični, uslovi su odlični. Generalno, posao u IT-u za ženu je odlično mjesto, mjesto gdje ona može da napreduje, da se ostvari i kao majka i kao žena i kao poslovna žena.”

U Cape Annn Enterprisesu Tuzla smatraju da se podrazumijeva da moraju osigurati konkurente plate radnicima, ali njihov ostanak uveliko zavisi od atmosfere na poslu i međuljudskih odnosa u firmi. Tako razmišlja i Dragana Marković, menadžerica za ljudske resurse u Cape Annn Enterprisesu u Tuzli. 

“Mladom zaposleniku koji je tek počeo da radi bitno je možda da bude na interesantnom projektu, da još nešto nauči da se usavrši, da se osjeća usavršenim jer je tek počeo karijeru. Možda želi fizičke aktivnosti poslije posla pa mi gledamo da to isto pružimo našim zaposlenicima. Sljedeća generacija, ako je recimo neko počeo da zasnuje porodicu, bitno mu je da budemo fleksibilni s njima zbog roditeljskih obaveza, da može izaći kad treba, raditi možda od kuće, pa i to omogućujemo.” 

Masovan odazak bh. IT stručnjaka u evropske zemlje, prema procjeni BIT alijanse, bh. ekonomiju godišnje košta oko 300 miliona KM. I u svim ostalim sektorima privrede evidentan je nedostatak kvalifikovane radne snage pa poslodavci pokušavaju različitim dodatnim periodičnim izdvajanjima privoliti radnike da ostanu u firmama.