Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno je nepismen, a BiH je među najgore rangiranim zemljama u regionu. Učenici iz BiH najbolje rezultate imaju iz matematike, a najgore iz prirodnih nauka. Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

Objavljeni su rezultati i preporuke međunarodnog PISA istraživanja u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno je nepismen, a BiH je među najgore rangiranim zemljama u regionu, pokazalo je PISA istraživanje u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Ove godine objavljeni su rezultati iz 2018. godine, a od 79 zemalja BiH je zauzela 62. mjesto. Učenici iz BiH najbolje rezultate imaju iz matematike, a najgore iz prirodnih nauka. BiH generalno ima slabiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama regiona, a lošiji rezultat ostvarile su samo Sjeverna Makedonija i Kosovo.
Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

Od zemalja regiona najbolja je Slovenija koja je zauzela 21. mjesto, 29. Hrvatska, Srbija 45., Crna Gora 52. Sjeverna Makedonija i Albanija su zauzele niže mjesto od BiH.

Šta je PISA?

PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada učestvovalo više od million učenika. Sprovodi se svake treće godine, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju – OECD, počevši od 2000. godine. U svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koje sudjeluju u PISA-i, a među 79 zemalja koje su učestvovale u posljednjem ciklusu – PISA 2018, prvi put je bila i Bosna i Hercegovina. Akronim PISA izveden je iz engleskog naziva: Programme for International Student Assessment.

Šta mjeri PISA?

PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo zato, PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu. Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji imaju utjecaj na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. Uzorak istraživanja čini reprezentativni uzorak petnaestogodišnjih učenika.

Zašto je kvalitetno obrazovanje bitno?

Svijet se ubrzano mijenja. Mladi koji se školuju danas trebali bi kroz kvalitetan obrazovni sistem pridobiti znanja, vještine i kompetencije kojima će odgovoriti na društvene i ekonomske izazove budućnosti, te biti osposobljeni za buduća tržišta rada.

Zašto je PISA važna?

PISA daje priliku obrazovnim vlastima da dobiju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika, sve to u međunarodnom kontekstu. Mnoge države koje teže napretku (poput Njemačke, Norveške, Estonije, Slovenije, Singapura) kontinuirano vrše poboljšanja svojih obrazovnih sistema na osnovu pokazatelja međunarodnih istraživanja. PISA istraživanje obuhvata 90 posto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od indikatora za ekonomski razvoj.

Kako izgledaju PISA zadaci?

PISA ispituje znanja i kompetencije petnaestogodišnjaka iz čitalačke i matematičke pismenosti, te pismenosti iz prirodnih nauka. Zadaci se ne baziraju na apstraktnim podacima, niti na školskim planovima i programima, već na primjerima i problemima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života. Na primjer: apliciranje matematičkih operacija u građevinarstvu, snalaženje na mapi, izračunavanje kilometraže i brzine putovanja, tumačenje uputstava za upotrebu ili deklaracija na proizvodima, razumijevanje prirodnih procesa, razumijevanje informativnih tekstova iz medija itd… Osim zadataka u kojima učestvuju učenici, dio istraživanja obuhvata i pedagoško i rukovodeće osoblje škola.

Koliko košta učešće u PISA istraživanju?

Za sudjelovanje u PISA istraživanju potrebno je platiti ulaznicu, te podmiriti troškove provođenja. Preračunato na broj učenika kroz tri godine školovanja, Bosna i Hercegovina je za PISA 2018 izdvojila 1 KM po učeniku. Najveći dio troškova podmiren je zahvaljujući podršci međunarodnih partnera.

Ko provodi PISA istraživanje u BiH?

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) provodi PISA i ostala međunarodna istraživanja u BIH (TIMSS i PIRLS). U ovom procesu, pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku su dali međunarodni partneri: Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.

Bosna i Hercegovina ima 12 ministarstava nadležnih za obrazovanje, te još dva koja koordiniraju ovu oblast, ali Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem. Primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD nam govore kako se sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, može osigurati kvalitet

Šta nakon što saznamo rezultate PISA 2018?

APOSO s partnerima radi na mnogim oblastima u cilju realizacije PISA preporuka. Nakon prezentacije izvještaja uslijediće diseminacija na terenu i rad sa svima onima koji mogu direktno doprinijeti realizaciji preporuka. S druuge strane, učenici, roditelji, prosvjetni radnici i cjelokupna javnost u Bosni i Hercegovini, imaju pravo zahtijevati kvalitetno i svrsishodno obrazovanje, jer temelj svakog uspješnog društva je ulaganje u mlade.

Naredno PISA istraživanje trebalo bi biti sprovedeno 2021. godine, ali još nije poznato da li će BiH biti dio njega, jer međunarodne ugovore potpisuje Predsjedništvo BiH, a zahtjev za učešće BiH u PISA-i 2021. stoji u Predsjedništvu BiH već godinu dana.