O logopedskoj djelatnosti govorilo se u Mostaru na okruglom stolu koji su organizirali Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bilo je riječi o važnosti logopedske struke, ali i trendovima u vezi s tom djelatnošću, za koju postoji, nažalost, velika potreba jer je sve veći broj djece koja trebaju pomoć logopeda.

Gotovo 50 posto djece koja se upišu u vrtić treba logopedski tretman. Općine imaju pravo na jednog logopeda na 30.000 stanovnika. Ustanova ”Dječji vrtići” Mostar jedna je od rijetkih u ovome gradu koja je svojom sistematizacijom predvidjela, a potom i zaposlila logopeda. Također su među prvima krenuli primati logopede nakon završetka studija za obavljanje pripravničkog staža. Danijela Kegelj, direktorica Gradskih vrtića Mostar i predsjednica Udruženja roditelja i djece s poteškoćama “Vedri osmijeh” iz Mostara, ističe važnost problema:
„Često ste frustrirani jer imate dojam da vam osnivači – grad, kanton, ne vjeruju da je od 459 upisane djece preko 200 djece obuhvaćeno tretmanom, a bilo bi i više da možemo stizati.“


Studij logopedije u Mostaru je pokrenut 2015. godine u saradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno na ovom studiju studira 295 studenata. Na Okruglom stolu razgovaralo se o nastavnim planovima i programima, kao i usklađenosti s referentnim programima u Republici Hrvatskoj. Postoji i međunarodna akreditacija iz Republike Hrvatske čime diplome stečene na ovom studiju isto vrijede kao i diplome iz Republike Hrvatske. Više o ovome ističe Mario Odak, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu u Mostaru:
„Radi se o izmjeni pravilnika o sistematizaciji kako bi se dobila mogućnost zaposljavanja logopeda volontera čime može bit uključen u pripravnički staž.“
U mostarskim institucijama nedostaje logopeda, ali isto tako i stručnog kadra koji se bavi problemima logopedije jer je najveći problem organizovati kvalitetnu praksu i praktičan rad za vrijeme studija. Ante Bilić, dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govori o ovom problemu:
„Ovdje ja neću reći kako imam zamjerke, nego praktično u 6-7 godina nismo uspjeli postići da imamo mlade ljude koji bi pruzeli studij u Mostaru, znači završili i stekli kompetecije i kvalifikacije da budu birani u nastavnike.“

Okrugli stol organizovao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru kako bi se raspravilo o temama u vezi sa logopedskom strukom, aktualnim pitanjima, ali i trendovima iz logopedske djelatnosti. Budućnost studija logopedije na Sveučilištu u Mostaru je ulaganje u vlastiti kadar, u ljude koji će razvijati ovo područje.