Ruševine – asocijacija za Mostar, ako pitate njegove građane. Ljudi su ogorčeni, gube strpljenje, budući da izostaje iskorak nadležnih organa, sve ove godine, u pravcu rekonstrukcije i izgradnje jednog dijela objekata, po kojima je grad (bio) prepoznatljiv.
Neke građevine su viskokog stepena oštećenja i prijete urušavanjem. Jesu li se gradile da bi nas danas ubijale, pitaju se građani i građanke Mostara.
Sagovornici studenticama u procesu kreiranja i implementiranja kampanje su slučajni prolaznici, Mostarci, djeca tog grada. Gledali su kako se nekadašnje atrakcije Mostara grade, a nažalost kako se i ruše. Pitaju se da li će doživjeti da iste zablistaju svojim starim sjajem, da se u potpunosti renoviraju, ponovo izgrade ili će nastaviti godinama da propadaju. Sa tugom i sjetom se sjećaju nekadašnjeg Mostara i kako je sve to izgledalo. Šalju jasne poruke vlastima, a pored sjete, osjećaju i strah za svoj život, jer iste te građevine ugrožavaju živote prolaznika obrušavajući se na njih.
Studentice, mlađa generacija, upoznate sa ljepotama nekadašnjeg Mostara putem istraživanja i priča roditelja, djedova, baka/nana, shvatile su ozbiljnost ove tematike i odlučile su se posvetiti istoj u smislu generisanja svog malog doprinosa u rješavanju ovog problema.
„Iako smo poslijeratna generacija, uvidjele smo ogroman problem koji naš lijepi grad Mostar ima – ruševine! Objekti koji su nekada krasili ovaj grad. A danas, danas su to ruševine i mrtvo slovo na papiru. Nadamo se da će vlast poslušati svoje građane, čuti jasne poruke i konkretno nešto uraditi po pitanju ruševina,“ kazale su studentice Ekonomskog fakulteta u Mostaru Ana Krulj, Medina Palić, Nejla Obradović, Džejla Kalaba i Ulmihana Čilić.
