Djeca sve ranije postaju dio virtualne umreženosti, a istraživanja koja su rađena na području BiH i zemalja regije navode da dijete već u dobi od devet godina postaje potencijalnom žrtvom nekog od oblika internet nasilja. Kako zaštititi najmlađe?
Internet nasilje je jako specifično, jer je samo po sebi karakterisano kao teži oblik nasilja. Ono može trajati 24 sata, a dijete nema sigurne okoline, jer se može dešavati u u njegovom domu. Kako psiholozi ističu, internet nasilje je teže i od fizičkog, što detaljnije objašnjava Ivona Čarapina, psihologinja i docentica na Sveučilištu u Mostaru.
„Imamo sve veći broj pojedinaca, i djece i adolescenata, koji nam se javljaju jer su upravo neki oblici internet nasilja bili okidači njihovih trenutnih psiholoških poteškoća. Te se poteškoće najčešće identificiraju u promjenama dječjeg ponašanja. U prvom redu javlja se povlačenje djeteta, izoliranost, usamljenost, izbjegavanje kontakata“.
Prijetnju i klevetu zakonski okvir u BiH prepoznaje. Kada je pak riječ o uvredama koje su jedan od oblika internet nasilja, nisu adekvatno sankcionisane, tačnije nemaju adekvatan zakonski okvir jer Federacija BiH internetsku platformu ne svrstava u javni prostor. Sa stručnog aspekta ovo pojašnjava Ilija Musa, profesora medijskog prava na Sveučilištu u Mostaru.
„Tu imamo najveći problem jer reguliranjem interneta, odnosno, društvenih mreža i ostalih komunikacijskih kanala javnim prostorom bi se postigao cilj da se tu mogu poduzeti mjere, čime bi se zaštitili najprije maloljetnici. Određeni video i foto materijali dugo ostaju na mrežama, a rijetko se događa da djeca prijavljuju takve događaje“.
Svijest o važnosti ove tematike je na nezavidnom nivou kako među djecom tako i među roditeljima. Roditelji su izuzetno neupućeni u virtalni svijet svoje djece. I upravo to ostavlja teške posljedice na djetetovo pishičko zdravlje. Različite edukacije udruženja koje se bave ovom tematikom mogu pomoći. Ovo mišljenje dijeli i Alma Kajtaz, članica Udruženja Novi put.
„Veoma je važno da ne otkrivaju nikakve svoje osobne podatke na društvenim mrežama, ali isto tako da ne šalju eksplicitne sadržaje svojim prijateljima“.
I ponašanje odraslih na društvenim mrežama utječe na djecu. Opreznosti nikad dosta što naglašava i Mirjana Laganin, glasnogovornica Udruženja roditelja Naša djeca.
„Svjedoci smo različitog neprimjerenog oblika ponašanja odraslih na društvenim mrežama. To i djeca vide i usvajaju kao obrazac ponašanja“.
Komentar na društvenim mrežama ostat će i dalje na ramenima djece koja svakodnevno proživljavaju trauma. Anonimne osobe kojima je često isto potreba stručna pomoć, nastavit će uništavat djetinjstva dok svijest o rješavanju ovog problema ne postane dio zanimanja zakona i samog roditeljskog odgoja.
