Pet studenata Fakulteta elektrotehnike u Tuzli osmislilo je uređaj za precizno mjerenje kvalitete zraka. Već sada su izradili prototip, a ovaj patent ima mnoge prednosti u odnosu na standardne mjerne stanice.
Zrak je nezdrav, zrak je opasan – skoro pa svakodnevno slušamo ove poražavajuće činjenice o bh. gradovima. Zagađenost uzima sve više maha. Ona pogubno utiče na zdravlje ljudi, posebno djece. Ovaj problem prepoznali su studenti Fakulteta elektrotehnike u Tuzli koji su okupljeni u Udruženju Ekosol. Naime, osmislili su uređaj za precizno mjerenje zagađenosti, te napravili pomak ka savremenijem i boljem načinu prikazivanja aerozagađenja. Haris Aličić, jedan od inovatora:
”Naša platforma oslanjat će se na mjerne stanice i one su male kompaktne i jeftine. Ovaj sistem, kako funkcioniše? Mjerna stanica je mala, unutra se sastoji od mikrokontrolera, senzora pm-čestica, senzora za vlagu i temperaturu. Mikrokontroler je srce sistema, on ima na sebi vajrles adapter, spoji se na kućnu mrežu u domu građana, a može i drugih bilo kakav vajrles”
Nakon što uz pomoć ventilatora mjerna stanica uvuče vazduh, laseri i fotosenzori određuju koliko je u zraku čestica štetnih po ljudsko zdravlje. Prednost mjernih stanica koji su osmislili mladi je njihova kompaktnost. One mogu biti pričvršćene na vozila javnog prevoza, čak i na dronove.
”Dugoročni cilj je kroz ovakvu mrežu, kada imamo puno mjernih stanica.. moći ćemo utvrditi od čega se grad najviše zagađuje. Ovdje u Tuzli je stalna polemika ko više zagađuje: Termoelektrana ili privatna ložišta?! Nadamo se da ćemo kroz ovo razbiti taj krug i da će se ti podaci koristiti kao argument kako bi se smanjilo zagađenje. Ono što smo mi mjerili je pokazalo da zagađenje nema skale, toliko je zagađenje u Tuzli”, kaže Aličić.
Zagađenje se tako ne može izmjeriti, baš kao ni entuzijazam ovih mladih ljudi. Aerozagađenju se u Tuzli pristupa površno, dok nadležni prebacuju odgovornost jedni na druge. Korak nije napravljen ni u osavremenjivanju mjernih stanica – tako postoje samo tri u gradu Tuzla, kaže nam Medina Bristrić, jedna od inovatorki:
”Mi bismo ovim projektom proširili to i imali bi mjerne stanice na mnogo više lokacija kako bi dobili podatke na raznim mjestima, a ne ovako, u jednom mjestu je ta zagađenost i računa se za sva druga mjesta. Ovako bi građani znali tačnu zagađenost u svojoj okolini u svom mjestu”
Kada do kraja provedu svoj projekat, usavrše aplikaciju, te naprave veliki broj mjernih stanica, svima će biti jasno od čega se zagađuje zrak u Tuzli, kako to spriječiti i koje korake je nužno napraviti. Do tada mladi tuzlanski inovatori ne žele stati, svoje znanje nesebično dijele i onim nešto mlađim. Benjamin Huseinefendić, jedan od inovatora:
”Pokušat ćemo mlade odnosno učenike osnovne, srednje škole i da i oni nekako sa nama krenu razvijati prototipe. Idemo i u škole i naučili smo ih recimo napraviti led lampe i bili su presretni. I u narednom periodu želimo pokazati kako se radi sa 3D printerom i da ih privučemo ovdje. Znamo da imaju mladi ideje, a ne znaju kako da ih razviju”
Njihove ideje nastaju tokom druženja, dok piju kafu, čak i dok, kako kaže Benjamin, idu prema fakultetu. U ovom smjeru će i dalje nastaviti. Nakon aplikacije na kojoj registruju ilegalne deponije prišli su, očigledno uspješno, i problemu aerozagađenja. Budućnost će, sigurni su, izroditi još brojne ideje.
”Slobodno dođite kod nas, svi su dobrodošli sa novim idejama, pitanjima. Probat ćemo da riješimo probleme, da nađemo rješenje”, poručuju mladi inovatori.
