Predstavnica Udruženja Dignitet Edisa Demić učestvovala je u projektu ”Povezivanje radi promjene – približavanje ženskog aktivizma i političkog angažmana”. Fondacija CURE je provodila projekat a osnovni cilj projekta je, između ostalog, uspostava dijaloga i razmjena iskustava i ekspertize u zagovaranju rodne ravnopravnosti između organizacija civilnog društva i žena na političkim pozicijama u BiH, smanjivanje jaza između ciljeva rodno osviještenih politika i političkog života u BiH i povezivanje mladih žena iz medija i akademske zajednice s političarkama i organizacijama civilnog društva kroz promovisanje rodno osviještenih politika u široj javnosti.
U projektu ”Povezivanje radi promjene – približavanje ženskog aktivizma i političkog angažmana” su učestvovale političarke, predstavnice organizacija civilnog društva koje se bave javnim politikama u oblasti rodne ravnopravnosti kao i predstavnice medija i akademske zajednice (profesorice, novinarke, analitičarke). Projektne aktivnosti doprinijele su izgradnji odnosa između učesnica, kaže Edisa Demić iz Udruženja Dignitet.
“Dvomjesečni projekat Fondacije Cure završen je. Ovo je služilo kao pilot projekat gdje su htjeli okupiti žene iz različitih dijelova BiH, iz različitih oblasti: žene iz politike, nevladinog sektora i žene koje su u medijima. I mislim da je ova ideja mnogo pozitivna jer je dala priliku da se međusobno povežemo, i imamo nove kanale komunikacije i prakse.”
Demić ističe da je se ovaj projekat dojmio te da je izuzetno značajan za cijelo društvo, posebno za mlade.
”Imajući na umu šta se sve nažalost dešava u BiH kad su u pitanju ženska ljudska prava, posebno kad su u pitanju dijelovi koji se odnose na nasilje nad ženama i femicid kao jedan od najgorih oblika rodnozasnovanog nasilja. Tu sigurno svi zajedno možemo poraditi. Meni lično je bio jako zanimljiv trening, mnogo sam toga naučila i vjerujem da ćemo nastaviti dalje. Pretpostavljam da će Fondacija Cure nastaviti da lobira kod EU da svojim radom doprinesemo ovom prioritetu 9 kao jednom od 14 prioriteta priključivanja EU.”
Bosanskohercegovačko društvo je društvo koje je predugo u tranziciji. Stalno čekamo neke promjene oko svega, pa tako i kada je riječ o femicidu, zaključak je koji se mogao čuti na skupu.
“U suštini smo konstantno društvo u tranziciji, jedno ekperimentalno društvo, te samo osluškujemo šta će se desiti s nama. Kad govorimo o femicidu, mi nemamo tačnu statistiku. Mi samo kažemo da je od 2017. godine do danas bila 61 žrtva femicida. Mi nemamo registar zbog onih koji su trebali postupiti, zaštititi građane. Mi stalno čekamo da se nešto desi. Primjenom istanbulske konvencije, nakon svih ovih nemilih događaja, nadamo se da će se nešto promijeniti barem u skorije vrijeme, da će biti konkretnijih koraka.”
Ono što Demić također ističe kao problem jeste nedefinisanost pojma femicid. Poznata nam je ta najkraća definicija ali suštinski taj pojam treba detaljno razraditi, da bismo mogli educirati mlade.
“Ono što je jako značajno da mi kažemo da je femicid najokrutniji oblik rodno-zasnovaonog nasilja i to je najkraća definicija, ali mi i ne znamo šta je to jer mi nikad nismo imali neku javnu raspravu pa da znamo je li to konkretno ubistvo od partnera, je l’ može biti ubistvo žene koje su žrtve trgovine ljudima, ubistvo izuzev partnera, žene koje u velikom procentu umiru jer su oboljele od karcinoma a nemaju pristupa lijekovima. Da li je sistem tu saučesnik. Tako da je javna rasprava nešto što društvo očekuje. Npr u Latinskoj Americi je prepoznat femicid, a u 18 zemalja niko nema istu definiciju.”
Aktivizam i društvena odgovornost je nešto što krasi napredna društva. Mi smo nažalost daleko od naprednog društva. Upravo zato moramo se što više aktivirati i težiti ka boljem društvu.
