Brzim napretkom tehnologije i velikog broja korisnika Interneta i društvenih mreža, veliki problem postalo je online nasilje nad ženama. Uzrok ove pojave stručnjaci još pokušavaju da definišu a naročito je bila izražena tokom tzv. zaključavanja. O ovoj temi u Sarajevu je održana radionica na kojoj se pokušalo doći do odgovora kako stati u kraj sve većem društvenom problemu.
Pripremila Jovana Sando, novinarka OP-a.
Institucije BiH nemaju zvanične statističke podatke o broju žrtava nasilja. Prema nekim istraživanjima najveći broj prijavljenih i evidentiranih slučajeva nasilja na internetu zabilježeno je na društvenoj mreži Facebook. Problem je, kaže nam Denija Hidić, članica udruženja Fondacija CURE, to što kod nas internet ne potpada ni u kakvu zakonsku regulativu, odnosno, sve što se desi na mrežama, najčešće tamo i ostane. Rijetki su slučajevi kada se određeni potez procesuira ili dobije sudski epilog.
,,Imamo razne zakone, Krivični zakon Bosne i Hercegovine, ali kada pričamo o onlajn nasilju nad ženama i poveznici informaciono-komunikacijskih kanala i vršenjem nasilja putem IKT-a, tu zaista nemamo zakonsk regulativu, nemamo načine kako i na koji način žene mogu da obezbijede adekvatan izlaz iz situacije u kojoj se nalaze. Nažalost, to je nešto na čemu Bosna i Hercegovina idalje mora da radi.”
Mirna Omerčaušević je programska menadžerka Udruženja Zaboravljena djeca rata, koje je bilo organizator održane radionice. Njihova saznanja pokazuju da mnogi nasilje opravdavaju tako što okrive žrtvu. Zbog čega je to tako, niko sa pouzdanošću ne može reći ali Mirna iznosi stav da je potencijalni uzrok to što postoje ljudi koji sebi daju slobodu i moć da ugrožavaju druge.
„To kako ljudi doživljavaju, daju sebi za pravo, odnosno daju sebi moć da mogu pokazati silu na onome ko je slabiji. Mislim da treba mlade prvenstveno, pa onda i starije generacije, učiti da postoje osnovna ljudska prava, i da svako ima svoje pravo, a to je prvenstveno pravo na život, na neki izbor i slobodnu volju.“
Za vrijeme pandemije i potpunog lockdowna, stopa nasilja je u porastu, kako uživo tako i online. Država za to vrijeme ne poduzima dovoljno efikasne mjere zaštite. Kako do sada nije uspjela adekvatno regulisati zakonski poznate oblike nasilja, teško je očekivati da se za online nasilje uskoro pronađe adekvatno rješenje. Denija podvlači da je svaki dan bez rješenja izgubljen dan za žrtve, te da niko ne zna kolika je cijena koju će žrtva nasilja platiti dok traje ova pandemija.
„Ja sam zaista zabrinuta šta se može desiti ukoliko ova situacija i dalje potraje, i postavlja se pitanje zapravo da li će žene, ali ne samo žene, već djeca i svi, sve osobe koje proživljavaju neki oblik nasilja u porodici, platiti cijenu ove pandemije.“
Radionica Online nasilje nad ženama je imala za cilj da predstavi moguće mehanizme odbrane, odnosno kako pristupiti nekome ko prolazi kroz takav oblik nasilja, kao i da upozna učesnike da ovo nije ni najmanje bezazlen problem. Ipak, Mirna kaže da je poruka da za sve postoji rješenje.
„Naša poruka bi u suštini bila da postoji rješenje i za onlajn nasilje, iako to država nije regulisala i nemamo klasične institucije koje se bave ovim pitanje, odnosno ovim tematikama. Ono što je specifično jeste da nasilje nad ženama, muškarcima i djevojčicama nije samo nasilje koje je fizičko nasilje. Postoje i drugi oblici nasilja, gdje postoji onlajn prostor koji nudi mogućnost direktne komunikacije sa svima i svi smo izloženi nekoj vrsti nasilja.”
Projekat o online nasilja posvećen je podizanju svijesti o različitim oblicima nasilja nad ženama. Projekat je implementiran uz podršku organizacije ISCOS I Valdesi crkve iz Italije. Ovim putem su najavili da ovo nije posljednja radionica o ovoj temi, te da će kao nastavak ove aktivnosti raditi i šesnaest dana aktivizma od 25.11. do 6.12.2021. godine.
