Za Karla Marxa prostitucija je bila metafora najamnog rada. Prema ovoj tvrdnji u svijetu tržišnih monopola, imperijalizma i kapitala, svi ljudi postaju samo resursi, koji kada dotraju bivaju zamijenjeni. Sve naravno, prema društvenom ugovoru. Pripremio Imran Maglajlić.
O prostituciji, ili kako bi se reklo bavljenju najstarijim zanatom, u zemljama bivše Jugoslavije ne govori se previše. I kada se ovoj društvenoj pojavi pridaje važnost, to su u većini slučajeva rasprave, da li prostituciju treba legalizovti ili ne? U posljednjih nekoliko godina postojale su političke opcije, liberalno orijentisane, koje su se zalagale za legalizaciju prostitucije. Često možemo čuti da je došlo vrijeme da se prostitucije legalizuje, jer uvijek je postojala i postojaće, od najranijih civilizacija (kao što su bile hetere u antičkoj Grčkoj), pa sve do danas. Čini mi se kako liberalne, ali i konzervativne struje ovoj pojavi pristupaju prilično površno, te jedni gledaju kroz prizmu slobodnog tržišta, a drugi kroz religijsku prizmu.
Predstava „Savršen proizvod“ BNP-a Zenica bavi se problemom prostitucije. Možemo reći da ova predstava od samog početka prevazilazi i demistifikuje vrh ledenog brijega, traga za odgovorima i uzrocima, te ruši kulisu koja je postavljena i koja se održava u savremenom svijetu, naravno uz pomoć masovnih medija i mantri o slobodom tržištu. Na primjeru majke i kćerke, svijetu u kojem žive, onome što je uticalo na formiranje njihovih želja i težnji, ova predstava nas vodi na traganje za uzrokom i prema shvatanju da svaki novčić ima dvije strane.
Predstava „Savršen proizvod“ rađena je prema tekstu ”Meso” spisateljice Lane Šarić i ”Zanat gđe Vorn” Georgea Bernarda Shawa, ali posjeduje elemente dokumentarnog teatra. Kroz dokumente, statistike i reklamni materijal progovara o predstavljanju prostitucije u kapitalističkom društvu.
Jedan od načina na koji je moguće pristupiti ovoj problematici jesu društveni ugovori o kojima je pisala Kerol Pejtmen u svome djelu ”Spolni ugovor”. Pejtman navodi kako je u društvu slobodnog tržišta, čiji je sam naziv kontradiktoran sa praksom, sve društveni ugovor. Na prvi pogled ugovor koji slobodno potpisujemo, međutim demistifikacijom i analizom društvenih ugovora dolazimo do drugačijih rezultata. Kerol Pejtman navodi da poražena strana potpisuje ugovor kada joj protivnik stavi mač ispod vrata, te je potpisivanje ugovora jedini način da poraženi opstane, pristajući na sve zahtjeve pobjenika.
U predstavi pristanak kćerke i majke da se bave prostitucijom, može izgledati kao njihov slobodan izbor, ali se stvari drastično mijenjaju kada ih posmatramo kroz prizmu Kerolinog ugovora. Majka i kćerka koje žive na rubu egzistencije i na margini društva, očigledno su poražena strana kojoj je mač stavljen ispod vrata, a pristanak na prostituciju im je jedina ponuđena opcija, i laž servirana od poretka koji im obećava bolje sutra.
BNP Zenica u svome subverzivnom i provokativnom stilu, nastavlja postavljati pitanja i kroz teatarske forme analizirati društvo, te tako postaje njegovo ogledalo. Predstava će biti izvođena tokom ove umjetničke sezone u BNP-u Zenica, ali u ostalim teatrima Bosne i Hercegovine.
