Brčko prvi put u svojoj istoriji dobija Gradsku baštu zahvaljujuci inicijativi mladih ljudi okupljenih oko Kluba ljubitelja prirode Brčko. Posjetili smo ovaj Klub i saznali šta njihova inicijativa podrazumijeva i kakvi su im planovi za naredni period.
Kaže otprilike jedan od statusa popularnog Sabita Iztarčina: Otiš’o u komu i tamo potrošio dvadeset maraka, tobejarabi. Sažeto objašnjava bh. internet senzacija koliko je skup život postao u Bosni, zdrav život, još skuplji. Ipak, ekonomska računica samo je jedan od razloga Kluba ljubitelja prirode da pokrenu inicijativu za Gradsku baštu u Brčkom. O bašti smo razgovarali s jednom o njenih inicijatora Damjanom Dundžićem, predsjednikom Kluba ljubitelja prirode Brčko:
Ideja za Gradsku baštu je ustvari potekla od samog osnivanja Udruženja kad smo ustvari spoznali da je to neko urbano baštovanstvo i urbano vrtlarenje trend i u svijetu, a eto pojavilo se i kod nas. Ovo će biti druga Gradska bašta u Bosni i Hercegovini poslije banjalučke Gradske bašte koja je ustvari ozbiljna Gradska bašta, prostire se na više od pet dunuma
Gradska bašta je u pravom smislu riječi upravo gradska jer se nalazi u samom centru grada na privatnom posjedu uz obalu rijeke Save. Prema Damjanovim riječima, parcelu su pronašli članovi Kluba, s tim da nisu imali veliki izbor jer je financijska podrška za taj dio projekta Gradske bašte izostala. Napominjemo da je projekt finansiran sredstvima Vlade Brčko distrikta. Za mjesto u gradskoj bašti već ima zainteresiranih:
Većinom su mladi ljudi. Starijeg svijeta nema. Trenutno ima oko petnaest zainteresovanih. S tim da pored tih petnaest zainteresovanih ima i ljudi koji su zainteresovani da se uključe u rad iako ne mogu na sebe da preuzmu obavezu održavanja te neke parcele, ali mislim nije bitno. Bitno je da ljudi dolaze da se druže da nekako osvježavaju te neke vještine koje su njihovi stari preci posjedovali. Na neki načim da vide da je ustvari da proizvodnja hrane može biti besplatna samo ako se bar malo potrudimo
Da bi projekt bio uspješan uključili su se i mladi stručnjaci iz različitih oblasti:
Mi smo tu uključili par biologa. Uključili smo sad, ovih dana, jednog inženjera šumarstva. To su ustvari ljudi koji se polako spontano uključuju i koji shvataju ustvari da, ako ovako nastavimo da živimo, u narednih dvadeset-pedeset godina nećemo imati više ni šuma nećemo imati ništa
Damjan napominje da će se „u hodu“ održavati i radionice kako bi ljudi usvojili permakulturne principe koji su prije svega, njega i ostale mlade okupljene oko projekta, privukli urbanom baštovanstvu i ideji samoodrživosti. Upravo samoodrživost za Damjana je jedini izlaz iz ovog ubrzanog života i ove gungule koja se u ovom današnjem svijetu ustvari stvara:
Mislim, kada pričamo o permakulturi, mislim mi, vezani za gradske bašte, pominjemo samo taj aspekat vezano za zemlju, a u stvari permakultura je način življenja. To je taj pokret koji se temelji na tri osnovna principa: briga za zemlju, briga za ljude i ustvari pravedna raspodjela
Damjan dodaje još da permakultura ima za cilj život koji je najmanje opterećujući za planetu Zemlju, život u skladu s prirodom i u dogovoru s našom zajednicom. Smatra da se u gradskim sredinama desio preokret u kojem se stanovništvo iz ruralnih dijelova odriče resursa za bavljenje poljoprivredom zbog ekonomskih razloga dok ljudi koji nemaju nikakve poljoprivredne resurse upravo žude za mogućnošću da sami proizvedu svoju hranu. Da bi stanovništvo naučilo voljeti prirodu i cijeniti njene darove potrebno je pravilno odgojiti najmlađe i mlade generacije. I u tu svrhu Klub također planira određene aktivnosti:
Uputit ćemo svakako dopise i Odjeljenju za obrazovanje. Najviše mislim na Poljoprivrednu školu. Ta bašta će biti otvorena ustvari i za sve vrtiće. Naravno da ćemo uputiti pozive za sve vrtiće koji budu htjeli, ustvari izrazili želju da djeca tu prošetaju da nauče kako se sadi i kako se sije. Da ustvari vide da prljanje ruku nije ništa što je loše
Svakako pozivamo sve mlade Brčanke i Brčke da posjete Gradsku baštu, da se pridruže Klubu ljubitelja prirode Brčko kako bi zaprljali ruke, možda i šta korisno posadili, posijali i naučili.
