Cilj zdravog društva, između ostalog, treba da bude mentalno i svako drugo blagostanje najmlađih. Djeca su najbolji pokazatelj kakvo će neko društvo biti u budućnosti. No, koliko se danas u Bosni i Hercegovini brine o odgoju i blagostanju djeteta? Kako na odgoj utiču moderne tehnologije?!
Pravo na preživljavanje, pravo na odgoj i obrazovanje, pravo na sudjelovanje i pravo na zaštitu od zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja – spisak je osnovnih prava svakog djeteta propisanih Konvencijom Ujedinjenih nacija. Potpisnica ovih redaka je i Bosna i Hercegovina. Dijete je, prema definiciji UN-a svaka osoba mlađa od 18 godina. Ipak, brojna prava se krše: nemali broj djece prosi, neki su uskraćeni za obrazovanje i normalan život. Sve je to, kažu analitičari, povezano i sa trenutno ekonomskom situacijom u zemlji. Također, zabrinjava i upis djece u predškolsko obrazovanje koji nije na zadovoljavajućem nivou, a odgoj u vrtiću predstavlja zdrav temelj, kaže Sandra Ikinić, odgajateljica u JU ”Naše dijete” Tuzla:
”Mala je zastupljenost djece u programu predškolskog odgoja. U našoj državi u zadnjoj godini, prema podacima istraživanja samo 16% je okupljenost i obuhvatnost djece u predškolskom obrazovanju. U razvijenim zemljama se taj postotak kreće od 60 do 70%”
Osim što je nizak stepen upisa u predškolsko obrazovanje, roditelji usljed svojih obaveza i borbe za egzistenciju, odgoju djece prilaze neozbiljno prepuštajući njihov odgoj novim tehnologijama. To je već sada pogubno, kaže pedagogica Amna Avdić:
”Zadnjih godina je povećan broj razvojnih poremećaja kod djece. Dakle, to su različiti poremećaji širokog spektra. Sve se više susrećemo i dolaze nam djeca koja imaju četiri-pet godina jako lošeg motoričkog razvoja, govornog razvoja, imaju mali fond riječi, slabi su u socijalnim interekacijama što znači da se nisu puno družili sa vršnjacima”
Stoga je potreban i poseban pristup djeci. Specifičnosti modernog doba treba shvatiti, ali se roditelji trebaju postaviti pedagoški – koristeći one dobre, a izbjegavajući pogubne stvari u odgoju, smatra Avdić:
”Uzrok je, složit će se mnogi stručnjaci, povećano korištenje novih tehnologija u odgoju djece. Od samog rođenja dijete je izloženo telefonu umjesto glasu majke. Znamo da se govor ne može razviti dok se komunikacijom ne uspostavi. Želim da apelujem na roditelje da što manje koriste telefon, a preporuka stručnjaka je da ga u odgoju djece od 0 do 2 godine ne koriste nikako. Treba osvijestiti ovaj problem”
Pedagogica Avdić smatra da se o ovm problemu ne govori dovoljno, građani ga postanu svjesni tek kada to primijete na svom bližnjem. Dosadašnja praksa je pokazala da su dječaci izloženiji razvojnim problemima nego djevojčice. Prekomjerno korištenje telefona u djetinjstvu ima i kasnije posljedice, one se prije svega ogledaju u otežanoj socijalizaciji jedinke:
”Čini mi se da roditelji na neki način postaju svjesniji i dolaze po savjet i na razgovor. U svakom slučaju u zadnje vrijeme polažemo dosta napora na edukaciju roditelja, naših korisnika. Pravimo različite radionice sa različitim stručnjacima i obrazujemo roditelje kako napraviti pozitivan početak. Trebamo se što više potruditi izbjeći smart uređaja u odgoju djece i kada se to osvijesti u društvu i stopa razvojnih poremećaja biti smanjena”
Ovom problemu treba pristupi ozbiljno jer prekomjerno korištenje mobitela negativno utječe na psihički razvoj mladih ljudi, zaključuju naše sagovornice. S druge strane, o ovom problemu se malo priča, a njegove posljedice već muče brojne porodice.
