Kako kvalitet i uloga moderne popularne muzike utiče u oblikovanju intelektualne širine mladih, kao i njenom potencijalu da bude izvor inspiracije i poticanja razmišljanja o važnim pitanjima? Doprinosi li fuzija tradicionalnih muzičkih žanrova s aktuelnim muzičkim trendovima na raznolikosti muzičke kulture? Može li muzika biti mehanizam za izražavanje socijalnih, političkih ili ekonomskih problema u društvu? Odgovore na ova i slična pitanja potražili smo na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, u razgovoru Fuada Vojnikovića sa Ajlom Muratović, studenticom sa Odsjeka za muzičku teoriju i pedagogiju na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.
Smatrate li da današnja muzika koju omladina sluša utiče na njihovu percepciju svijeta i formiranje njihove ličnosti?
Ajla: „Smatram da mnogo utiče, zato što je muzika prvenstveno odrat našeg unutrašnjeg stanja. Muzika utiče na našu emocionalnu i socijalnu inteligenciju i mislim da je jako bitno da mladi ljudi prvenstveno budu obrazovani. Tako bi oni mogli steći znanje i suditi koja je muzika kvalitetna, a koja ne.“
Kako bi opisali kvalitet današnje popularne muzike?
Ajla: „Ja ću je ocijeniti isključivo objektivno, iz ugla jednog studenta Muzičke akademije. Ono što mogu reći da je popularna muzika, dakle komercijalna muzika u današnjem vremenu, što se tiče harmonijskog jezika i muzičkog sadržaja zaista svedena na minimum. Tu se radi o nekim akordskim sklopovima. Jedna pjesma sadrži jedan do dva akorada i to se vrti u krug, pe čak i neke pjesme, koje nazivaju pjesmama sadrže samo jedan do dva tona, koji se ponavljaju.“
Kako muzika može doprinijeti kulturnom razvoju društva?
Ajla: „Muzika može itekako doprinijeti. Što možemo vidjeti u nekim evropskim, zapadnim, pa i susjednim državama, iz razloga što smatram da je muzika ta koja gradi državu. I da upravo, onakav narod koji živi u jednoj državi, takva im je i muzika. To je najbolji pokazatelj i našeg ekonomskog stanja i društvenog pitanja.“
Kako vidite ulogu muzike u oblikovanju intelektualne širine mladih ljudi? Može li muzika biti izvor inspiracije i poticanja razmišljanja o važnim pitanjima?
Ajla: „Muzika ne da može, nego bi trebala biti poticaj inspiracije o važnim pitanjima i to ima mnogo veliki značaj. Evo naprimjer, koliko muzika može uticati na osobu, samo jedna pjesma Vas može usrećiti i raspoložiti. Može vam popraviti dan. Evo, ja ću navesti jedan lični primjer, gdje sam imala zadatak da pišem pismenu iz bosanskog jezika i književnosti, tada je bilo doba korone i mogli smo to da radimo od kuće. I upravo sam slušajući Hari Mata Harija i pjesmu „Otkud ti ko sudbina“, konstantno ponavljala pjesmu i pažljivo slušala svaki stih, dobila inspiraciju kako bih napisala jedan takav sastav. Muzika je jedan univerzalan jezik, koji u nama budi sve najljepše.
Kako se muzika može koristiti kao sredstvo za izražavanje socijalnih, političkih ili ekonomskih problema u društvu? Može li muzika imati ulogu u promicanju promjena i aktivizma?
Ajla: „Itekako. Upravo dok ste mi postavljali ovo pitanje, prve asocijacije su mi bile naše bosanskohercegovačke grupe kao što su „Dubioza Kolektiv“, „Helem Nejse“, koje se upravo bave tim pitanjima i koje na jedan ironičan i brutalan način predstavljaju stanje u državi. Mnogi ljudi, dok se nešto ne prenese kroz muziku, nisu ni svjesni u kakvom okruženju i u kakvoj državi žive. Tek kada pojedini čuju takvu vrstu pjesama, zapitaju se u kakvoj državi žive i da li se to nešto njima dešava. Mislim da bi se ljudi trebali što više baviti takvim pitanjima i što više to promovisati radi svjesnosti kolektivnog stanja.“
Smatrate li da je današnja muzika previše komercijalizirana? Kako to utiče na raznolikost i kvalitet muzičke scene?
Ajla: „Moje mišljenje je da je današnja muzika u odnosu na onu od prije 20 ili čak i 10 godina, u većem broju komercijalizirana. Navest ću vam jedan aktuelni primjer koji se dešavao u Sarajevu, gdje su u isto vrijeme dolazili Aleksandra Prijović u Zetri i jedan cijenjeni italijanski dirigent Riccardo Muti. Čak su i naši profesori komentarisali dolazak Aleksandre Prijović na jedan ironičan način i pitali nas studente da li mi idemo na koncert. Ono što je jako impozantno i nevjerovatno jeste to što je dirigentski koncert u potpunosti bio zanemaren, dok je sav „hype“ bio okrenut ovom komercijalnom dijelu muzike.“
Kako se tradicionalni muzički žanrovi stapaju s modernim uticajima u današnjoj muzici koju sluša omladina? Kako to doprinosi raznolikosti muzičke kulture?
Ajla: „Informacijama kojima ja raspolažem jesu takve da, kada se komponovala narodna tradicionalna muzika, u nekim dijelovima ubacivao neki komercijalni dio, a to je tada bilo totalno apsurdno i nepojmljivo. Danas je situacija obrnuta. Imamo određene hip hop, rap pjesme, u kojima se ubacuju elementi naše tradicionalne muzike. Mnogi to osuđuju, zato što naše pjesme treba da ostanu originalne, onakve kakve jesu i da se to ne skrnavi na takav način.“
Ajla podcrtava da je obrazvanje mladih ljudi i upoznavanje drugih kultura i njihove muzike ključ promjene kvaliteta muzičke scene. Također, važno je i da studenti muzičkih akademija, kao skupina koja bi trebala imati široko poznavanje ove materije, prenose svoje znanje na ljude oko sebe.
