EU integracije i obrazovanje mladih bile su tema događaja koji je u organizovan u Tuzli u okviru projekta Ready for Europe, a implementira ga organizacija RE.TE. u partnerstvu sa Vijećem mladih Federacije BiH. Čitav projekat podržalo je Ministarstvo vanjskih poslova Italije. Mladi iz šest gradova imali su priliku učiti o EU integracijama, obrazovanju kao i o preprekama sa kojima se mladi svakodnevno suočavaju.
Mladi mogu mnogo učiniti za EU integracije Bosne i Hercegovine. Važno je da jačaju osjećaj pripadnosti Evropskoj uniji , te da zagovaraju i debatiraju o pitanjima važnim za njihovu budućnost. Upravo tu mogućnost imali su mladi koji su se odazvali događaju „Šta znamo o obrazovanju“? održanom u Tuzli, kaže za OP Meris Bećović, projektni koordinator u Vijeću mladih FBiH.
Sama svrha projekta jeste približavanje EU integracija mladima na način koji je prilagođen upravo njima. Imali smo priliku da radimo sa 30-tak mladih iz više od šest gradova i osnovni cilj svega ovoga jeste razbiti stigmu da su EU integracije samo proces koji se tiče neke više politike i koji je daleko od mladih. Želimo pokazati da je to nešto vrlo opipljivo i relevantno za mlade na terenu, da su EU integracije zapošljivost mladih i obrazovanje i nauka i ekologija, upravo to kroz ovaj događaj želimo osvijestiti.
Obrazovanje kao važan segment procesa EU integracija također je bio tema događaja, a kako je istakao Bećović, Bosna i Hercegovina mora da uradi puno prilagođavanja reformi kako bismo se približili EU standardima.
Pokušali smo analizirati različite modele obrazovanja i mlade informisati o tome koji modeli u Evropi postoje i kako to izgleda naš trenutni model obrazovanja u šta se treba mijenjati.
Tokom predavanja učesnicima su prikazani interesanstni segmenti obrazovnih procesa iz EU, a koji mogu biti korišteni kod nas. Pokazani su primjeri dobrih praksi iz Finske i Estonije, te ukazano šta se od njih može uzeti kako bi obrazovni sistem u BiH bio bolji, dodaje Adna Sokolović, iz Centara civilnih inicijativa.
Šta iz tih sistema možemo preuzeti: mobilnost, prohodost, vrijednosni sistemi, dobra raspodjela resursa, pravičnost i slično. Mladi su pokazali da imaju afinitet za istraživanje. Imali smo priliku tokom predavanja da istražujemo koje su pozitivne, a koje negativne strane obrazovnih sistema u Evropi i svijetu, pa su bili kritički nastrojeni kada su u pitanju oba aspekta obrazovnih sistema.
Ono što Sokolović ističe jeste da ni jedan obrazovni sistem nije savršen. Svaki ima svoje vrline i mane, što su učesnici događaja“Šta znamo o obrazovanju“ i sami uvidjeli.
Ono što je najbolje, što možemo uraditi za BiH, jeste pokušati razumjeti kontekst u kojem se mi nalazimo i iskoristiti dobre primjere i prilagoditi ih potrebama našeg društva. Sve to kako bismo osigurali prostor za puni i holistički razvoj svakog djeteta, svake mlade, ali i odrasle osobe u našem društvu.
Perspektive u Bosni i Hercegovini za mlade bilo bi znatno više kada bi svi nivoi vlasti odlučili sistemski pristupiti rješavanju njihovih problema. Mladi i briga o mladima moraju biti prioritet broj jedan za sve donosioce odluka, jer aktivni mladi su snaga i potencijal. Oni su dio društva na kojem istinski jeste budućnost, ali prije svega i sadašnjost, poručeno je iz Tuzle.
