Četrnaesti naučni skup sa međunarodnim učešćem “Nauka i nastava danas”, u organizaciji Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu održan je u Bijeljini i ove godine okupio je 180 učesnika iz 14 zemalja sa 120 radova.
Naučni skup “Nauka i nastava danas”, koji je organizovao Pedagoški fakultet iz Bijeljine, sa partnerima, okupio je eminentne stručnjake i istraživače iz različitih oblasti. Dekan fakulteta prof. dr Dalibor Stević kaže da ovaj događaj iz godine u godinu ima sve veće razmjere i broj učesnika, te da očekuje da bude kvalifikovan kao istaknuti naučni skup.
“Prošli put smo imali deset ili jedanaest zemalja, ovaj put smo došli do četrnesti i očekujemo i nadamo se da ćemo nastaviti taj trend. Imamo preko 120 radova prijavljeni sa negdje 180 učesnika. Inače moram reći i želim istaći da je profesor Valjarević i naš profesor, s kojim smo od prije dvije godine počeli sarađivati, ovdje smo pokrenuli kratki studijski program GIS analitičari, profesor Valjarević to vodi, a sve u cilju da u narednom periodu pripremimo što veći broj kvalitetnih stručnjaka koji mogu odgovoriti na ove probleme koji nas evidentno čekaju.”
Već dvije godine sa Pedagoškim fakultetom sarađuje kao predavač i prof. dr Aleksandar Valjarević, inače profesor na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prof. dr Valjarević na naučnom skupu, kao prvi plenarni predavač, studentima i prosvjetnim radnicima govorio je o zagađenosti vazduha na Balkanu. Naučna istraživanja su pokazala da je najzagađeniji grad Urdu u Turskoj, na drugom mjestu je Sarajevo, potom Tuzla i na četvrtom mjestu je Bor.
”Pokazaću vam koji su to najzagađeniji gradovi. Pošto vi novinari hvatate brže informacije, nego mi naučnici, vi verovatno koristite ove API-e, popularno rečeno za zagađenost vazduha na telefonu Air Vision, Air Visual, i moram da kažem da sam analizirao koja je njihova greška. Greška im je u 15-20 procenata. Tako da, ako nekad vidite da je Sarajevo najzagađenije ili bilo koji grad, Banja Luka, Tuzla, Bjeljina, Doboj, ne mora da znači da je tako… Želim da naše države prežive. I da ove izazove klimatskih ekstrema na najbolji mogući način adaptiraju i da mi živimo i dalje kao narod i kao stanovništvo i da postojimo u budućnosti. Zašto to pričam? Pa ako nemamo državu i teritoriju onda nemamo ni budućnost, nemamo ni narod, nemamo ni decu nemamo ni unuke.”
U sklopu Naučnog skupa, promovisano je i 98 novih studenata sa prvog i drugog ciklusa i ističu da je to na ponos Pedagoškog fakulteta i zajednice u cjelini.
