Četrnaesti naučni skup sa međunarodnim učešćem “Nauka i nastava danas”, u organizaciji Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu održan je u Bijeljini i ove godine okupio je 180 učesnika iz 14 zemalja sa 120 radova. 

Naučni skup “Nauka i nastava danas”, koji je organizovao Pedagoški fakultet iz Bijeljine, sa partnerima, okupio je eminentne stručnjake i istraživače iz različitih oblasti. Dekan fakulteta prof. dr Dalibor Stević kaže da ovaj događaj iz godine u godinu ima sve veće razmjere i broj učesnika, te da očekuje da bude kvalifikovan kao istaknuti naučni skup.  

“Prošli put smo imali deset ili jedanaest zemalja, ovaj put smo došli do četrnesti i očekujemo i nadamo se da ćemo nastaviti taj trend. Imamo preko 120 radova prijavljeni sa negdje 180 učesnika. Inače moram reći i želim istaći da je profesor Valjarević i naš profesor, s kojim smo od prije dvije godine počeli sarađivati, ovdje smo pokrenuli kratki studijski program GIS analitičari, profesor Valjarević to vodi, a sve u cilju da u narednom periodu pripremimo što veći broj kvalitetnih stručnjaka koji mogu odgovoriti na ove probleme koji nas evidentno čekaju.” 

Već dvije godine sa Pedagoškim fakultetom sarađuje kao predavač i prof. dr Aleksandar Valjarević, inače profesor na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prof. dr Valjarević na naučnom skupu, kao prvi plenarni predavač, studentima i prosvjetnim radnicima govorio je o zagađenosti vazduha na Balkanu. Naučna istraživanja su pokazala da je najzagađeniji grad Urdu u Turskoj, na drugom mjestu je Sarajevo, potom Tuzla i na četvrtom mjestu je Bor.  

 ”Pokazaću vam koji su to najzagađeniji gradovi. Pošto vi novinari hvatate brže informacije, nego mi naučnici, vi verovatno koristite ove API-e, popularno rečeno za zagađenost vazduha na telefonu Air Vision, Air Visual, i moram da kažem da sam analizirao koja je njihova greška. Greška im je u 15-20 procenata. Tako da, ako nekad vidite da je Sarajevo najzagađenije ili bilo koji grad, Banja Luka, Tuzla, Bjeljina, Doboj, ne mora da znači da je tako… Želim da naše države prežive. I da ove izazove klimatskih ekstrema na najbolji mogući način adaptiraju i da mi živimo i dalje kao narod i kao stanovništvo i da postojimo u budućnosti. Zašto to pričam? Pa ako nemamo državu i teritoriju onda nemamo ni budućnost, nemamo ni narod, nemamo ni decu nemamo ni unuke.” 

U sklopu  Naučnog skupa, promovisano je i 98 novih studenata sa prvog i drugog ciklusa i ističu da je to na ponos Pedagoškog fakulteta i zajednice u cjelini.


Danka Zakić

Završila prvi i drugi stepen Ekonomskog fakulteta u rodnoj Bijeljini, a sticajem okolnosti kao master ekonomije počela da radi kao novinar i, sa skoro 30 godina, shvatila da je to nešto u čemu se pronalazi – rad na terenu i sa ljudima, a ne osam sati druženja sa ciframa. Bivši odbojkaš, ljubitelj pisane riječi i izražavanja unutrašnjih osjećaja i misli kroz pisanje, a istovremeno zaljubljenik u muziku i fotografiju. Obzirom na ljubav prema novinarskom poslu i fotografiji, rad bez radnog vremena je nešto što ne može da padne teško, jer je potrebno u svakom momentu pronaći nešto što drži pažnju i pruža relaksaciju i zadovoljstvo u poslu.