Muzej grada Zenice, kao i druge institucije kulture, bio je aktivan u vremenu pandemije. Posjetili smo zenički muzej i saznali kakve nas postavke i projekti očekuju u bliskoj budućnosti. Sa uposlenicima muzeja razgovarali smo o ulaganju u kulturu, novim medijima i poteškoćama koje čekaju institucije kulture.
Muzej grada Zenice još jednom je potvrdio da muzeji nisu institucije koje se samo povremeno posjećuju, i to određenim datumima. U vremenu pandemije, ova institucija nastavila je komunicirati sa svojim posjetiocima i prijateljima. Iza zeničkog muzeja je veliki broj izložbi, radionica, kao i produciranih audio-vizuelnih djela. Jedan od povoda našeg razgovora sa radnicima i radnicama muzeja je projekat virtuelnih izložbi. Ovaj koncept već dugo egzistira u zapadnoj Evropi, a zenički muzej radi na tome da građani i građanke mogu pogledati bilo koju evropsku izložbu, kaže direktor muzeja Adnadin Jašarević.
„Na ovom zahtjevnom poduhvatu radimo dvije godine, za sada smo uspjeli postaviti, na žalost zahvaljujući pandemiji, digitalni salon sa smart televizorima. Ono što spremamo jeste izložba grupe fotografa, okupljenih oko Dijane Muminović. Izložba je o COVID-u, odnosno tome kako je pandemija prošla u Zenici. Nakon te izložbe postavit ćemo izložbu Digitalni Kulin ban“.
U vremenu pandemije korona virusa muzej je pokrenuo međunarodnu stranicu Planet Evropa, koja je platforma za razmjenu umjetničkih, kulturnih i baštinskih sadržaja. Svoje aktivnosti muzeji realizuju u virtuelnom svijetu. Međutim, postoje i dugoročne negativne posljedice koje je izazvala pandemija.
„Covid nije uticao na naš istraživači rad, naprotiv, sada imamo više vremena, ali po pitanju posjete je “film potpune katastrofe”. Tek sada je posjeta krenula na Vranduku, a mi smo sve programe obustavili još 9.marta. U muzeju održavamo preko 220 programa, što je previše za okolnosti koje pandemija nameće, pa smo morali sve obustaviti. Muzejski prostori nisu veliki i ako bi se držali propisa i distanci, dobili bi smo dešavanja na kojima bi moglo prisustvovati 16 ljudi, a to je suludo finansirati u ovakvim uslovima“.
U toku je radionica ”Slovarica bosančice” koja se nastavila realizovati na društvenim mrežama, a namijenjena je osnovnoškolskoj populaciji. Muzejska pedagogica Lejla Agić kaže da je slovarica dostupna u elektronskoj, ali u budućnosti bi trebala biti dostupna i u štampanoj formi.
„Imamo konstantnu komunikaciju sa posjetiocima, to jeste sa učenicima koji su na ovaj način radili i školske obaveze, tako da je ovo neki nastavak onoga što muzej pruža učenicima u vidu razonode i edukacije.
Muzeji jesu institucije u kojima se čuvaju sadržaji vezani za prošlost, ali je nužno da muzeji idu u korak sa onim što se dešava u tekućem vremenu. Ako se uspostavi zdrava komunikacija, posjetioci mogu lakše doći do informacija i sadržaja.
„Mislim da treba iskoristiti savremene medije, ali na mudar način. Muzej ima svoj youtube kanal, smatram da bi u narednom periodu taj kanal mogli iskoristiti tako što bi radionice pretvorili u zanimljive tutorijale“.
Vedrana Mioć, stručna saradnica za PR i marketing, kaže da će prihodi znatno pasti. Prošla je godina zbog radova ostavila traga na tvrđavi Vranduk, a ova će smanjiti broj posjetioca muzeja i tvrđave Vranduk.
„Ekskurzije i izleti koji se dešavaju u aprilu, maju i junu su otkazane, tako da na prihode od tih karata ne možemo računati. Lokalni turisti su počeli dolaziti na Vranduku, međutim kako će se dalje odvijati posjeta to niko ne može znati, ali da ćemo osjetiti pad to je definitivno“.
Zbog nebrige i nerazmjevanja kulture od strane vladajučih struktura, kultura je u jako teškoj pozici, te je nerijetko prepuštena sama sebi, kaže direktor Jašarević. Mnoge stvari i dalje funkcionišu zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca.
„Ovom državom godinama vladaju primitivci, koje umjetnost i baština ne zanimaju. Ti primitivci, koji su podijeljeni u nacionalne partije, ne mogu se dogovoriti koja je to polazna tačka u historiji Bosne i Hercegovine. Budući da se o tome ne mogu dogovoriti, logično je da se ne mogu dogovoriti ni po pitanju zaštite baštine, jer svakom od njih odgovara nešto drugo“.
Muzej nastavlja sa realizacijom projekata koji će unaprijediti položaj baštinske građe. Sadržaje i informacije moguće je pronaći na web portalu muzeja, ali i na Facebook stranici.
