Ulazak u Evropsku uniju, glavni je diskurs po kojem se kreće Bosna i Hercegovina. Europska unija ima i svoj Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, a svakako, Bosna i Hercegovina ima svog delegata. Nizama Husetić, kao studentica prve godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, obnaša ovu laskavu, ali i veoma odgovornu ulogu. Sa našom predstavnicom razgovarali smo o putu Bosne i Hercegovine ka EU, temama o kojima se na Kongresu raspravljalo, ali i o budućnosti mladih, jer je Nizama ujedno i osvajačica prvog mjesta na takmičenju UN-a o temi “Idućih 25 godina u BiH.”
Čime se delegati na Kongresu regionalnih vijesti Vijeća Europe općenito bave? Kakvim sve temama?
Nizama: “Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe je događaj koji dva puta godišnje okuplja predstavnike lokalne i regionalne vlasti predstavljene u nacionalnim delegacijama država članica Vijeća. To su najprije načelnici, gradonačelnici, te predstavnici regija. Kongres je nastao kao plod uvjerenja da postoji potreba da se lokalnim, a potom i regionalnim vlastima da platforma da se izjasne u ranim fazama procesa evropskih integracija. Danas je fokus na promociji demokratskih vrijednosti europskog društva i zaštiti ljudskih prava kroz razne aktivnosti. U njegovom je sastavu 306 predstavnika imenovanih na pet godina, koji predstavljaju preko 150.000 lokalnih i regionalnih vlasti u državama članicama Vijeća Evrope. Rad Kongresa organizovan je u tri komiteta: Odborom za praćenje, Odborom za upravljanje i Komitetom za tekuća pitanja. Ono što ove sjednice čini posebnima, jeste uloga mladih delegata od 18 do 30 godina, kojima su dodijeljeni jednogodišnji mandati u Kongresu, a koji, samim time, prisustvuju sjednicama, imaju pravo na obraćanje, postavljanje pitanja, ali su i u obavezi implementacije dogovorenih projekata u svojim lokalnim zajednicama. Teme martovske sjednice bile su lokalna demokratija u Njemačkoj, Luksemburgu i Turskoj, uključivanje djece u održivi razvoj, lokalni izbori u Gruziji. Također, bilo je riječi i o deliberativnoj demokratiji, odnosno većem učešću građana u donošenju odluka. Fokus je naravno bio na agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu, gdje je nakon trosatne debate usvojena Deklaracija o istoj, u kojoj, između ostalog stoji da je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine napad na principe i vrijednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava za koje se Vijeće Evrope zalaže, promoviše i brani.”
Raspravlja li se o integracijama Bosne i Hercegovine u EU? I da li su za tu tematiku zaniteresovane sve zemlje EU? I možda i najvažnije, da li su takve vrste rasprava u lošem ili dobrom svjetlu za našu domovinu?
Nizama: “Svjedoci smo kako se ime naše domovine u posljednje vrijeme sve više spominjalo u europskim prijestolnicama i svjetskim medijima u kontekstu njene integracije u Europsku uniju, naročito nakon početka agresije na Ukrajinu. Pred Europom su sad veliki zadaci – pomoć Ukrajini, spriječiti prelijevanja sukoba, ali i smanjiiti ovisnosti o Rusiji kada je riječ o dostupnosti opskrbe energijom. Smatram da je ova situacija zapravo iskristalisala imperativ ozbiljnosti EU prema Bosni i Hercegovini. Mišljenja sam da takve rasprave mogu ići samo u korist Bosne i Hercegovine jer je zapravo sve jasnije da je EU put jedini put kojim naša domovina mora poći. Kao mlada delegatkinja iz Bosne i Hercegovine, lično sam na sjednici, u toku debate na temu Ukrajine pomenula agresiju na Bosnu i Hercegovnu i njene posljedice, te istakla kako svijet ne može još jednom nijemo posmatrati pokolj i smiješiti se ratnim zločincima. Iako sam rođena nakon agresije, a kao veliki zaljubljenik u historiju, dosta istražujem o obimu zločina koji su počinjeni nad našom državom, i kada se, na sjednici obratio gradonačenik Kijeva, Vladimir Kličko, i istakao kako građani, između ostalog, bivaju ubijani u redu za kruh, to je evociralo brojna svjedočanstva iz moje države, pa sam povukla paralelu.”
Kako neko može postati delegat mladih Bosne i Hercegovine na Kongresu lokalnih regionalnih vijesti Vijeća Europe?
Nizama: “Prije svega moram istaknuti da je ovo zaista nesvakidašnja prilika, ponajviše zbog slabe zastupljenosti mladih, ali i žena općenito u donošenju odluka. Mandati mladih, o kojima sam govorila, a kojeg sam i sama nositelj, dodjeljuju se u toku projekta Vijeća Europe pod nazivom „Podmlađivanje politike“. Od 2014., pred kraj godine bude objavljen poziv mladima. Procesom selekcije prijavljenih, bira se jedan mladi delegat iz svake države, a sama prijava se sastoji od biografije, pitanja na koja je potrebno odgovoriti, te videa u kojem je zadatak predstaviti se. Ovim putem ohrabrujem sve mlade u Bosni i Hercegovini da već u novembru, nakon druge sjednice ove godine, pripreme prijave, te tako iskoriste šansu da se njihov glas čuje u Vijeću Europe, prošire svoje vidike i uspostave kontakte sa mladima iz cijele Europe. Lično sam imala priliku upoznati mlade ljude iz brojnih država, njihov način razmišljanja, njihove ambicije i planove, ali se i uvjeriti u značaj kvalitetnog obrazovanja i poznavanja stranih jezika. S obzirom da mi nismo, još uvijek, dio EU, pa nemamo priliku učestvovati na sličnim aktivnostima u njenoj organizaciji, te nam je ograničen pristup fondovima, ovo je izuzetno kvalitetna prilika i mislim da se mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine ne bi trebali libiti ako ništa poslati prijavu.”
Dobitnik ste i UN-ovog takmičenja o temi “Idućih 25 godina u BiH.” Kakva to budućnost zapravo očekuje Bosnu i Hercegovinu? Možemo li i naslutiti neka bolja vremena u kojima mladi neće “šakom i kapom” napuštati ovu zemlju?
Nizama: “UN-ovo takmičenje je meni bilo samo jedan od brojnih indikatora da budućnost, a njenim nositeljem smatram mlade, u Bosni i Hercegovini zaista postoji. UN je tada okupio kreativne mlade ljude koji su svojim talentima predstavili način na koji vide budućnost u našoj domovini. Jedno je bilo zajedničko, a to je da smo svi mi vidjeli pozitivne pomake u razvoju, a kojih želimo biti i dio. Moj esej je odabran kao najbolji rad i velika mi je čast bila primiti nagradu. Što se tiče napuštanja zemlje „šakom i kapom“, smatram da je stanje bolje nego što se vrlo često predstavlja u medijima. Poznajem veliki broj ljudi, svih životnih dobi, koji su van države, mladih koji studiraju vani, i zaista mnogi od njih imaju želju i rade na tome da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Migracije su, inače u svijetu izuzetno prisutne i tako ni naša država nije ostala pošteđena. Ipak, u brojnim razgovorima sa mladim ljudima sve više osjetim racionalno poimanje života u Bosni i Hercegovini i van nje i vrlo bitno – preuzimanje inicijative, samozapošljavanje, rad na sebi, što potom rezultira ostankom u našoj državi.”
Poruka za sve mlade, šta je na nama i šta mi možemo učiniti da popravimo sveopće stanje i budućnost?
Nizama: “Prije svega, da koristimo prilike koje nam se ukažu, to je vrlo bitno. Aktivan građanin je aktivan gdje god da ode, a pasivni posmatrač ostaje to i ovdje i vani. Stanje u državi svakako nije idealno, ali ako svako od nas da dio, mislim da možemo očekivati zajednički napredak. Nije dovoljno samo detektovati probleme, već i ponuditi rješenje. Bogatstva ove zemlje su raznih vrsta, počevši od onih prirodnih i kulturnih, kojima se malo koja zemlja u svijetu, u odnosu na teritorij, može pohvaliti, pa sve do ljudskog potencijala, a kojem, u vidu umjetnika, inovatora, naučnika, privrednika, i ostalih, svjedočimo svakodnevno. Vrlo je važno učiti, sticati znanje i formalno i neformalno, učiti strane jezike, korisiti mogućnost studentskih razmjena, volonterskog angažmana, prisustva seminarima i konferencijama. Kao mladi, moramo biti ponosni na ono što jesmo i odakle dolazimo, koristiti prilike kojih zaista ima, ako smo dovoljno raspoloženi da ih pronađemo i tako izgrađujući sebe, graditi svoju državu.”
Vanjska diplomatija jedan je od najvažnijih faktora države, jer taj dio politike predstavlja svoju državu svijetu, dogovara sarađivanja, manevriše ili lobira u korist svoje zemlje na globalnom nivou. Vjerujemo kako će mlada i ambiciozna studentica Nizama doći do neke funkcije, gdje bi na najbolji mogući način predstavljala Bosnu i Hercegovinu i uz pomoć vanjskog svijeta vodila ovu zemlju ka napretku i boljitku.
