Mogućnosti zapošljavanja mladih osoba sa invaliditetom


Karitas BiH u saradnji sa Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske, organizuje javne prezentacije o mogućnostima zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Na ovaj način žele da informišu kako osobe sa invaliditetom, tako i poslodavce, ali i jedinice lokalne samouprave koja su prava za rad i zapošljavanje, prvenstveno mladih osoba sa invaliditetom i na taj način da dodatno poboljšaju njihov položaj i kvalitet života.

Bijeljina predstavlja prvi grad istočne Republike Srpske u kome Karitas BiH u saradnji sa Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida organizuje javnu prezentaciju. Prezentacije su planirane u 20 lokalnih zajednica u BiH, a već su održane u Prijedoru, Banjaluci, Gradišci, Derventi, Zenici, Sarajevu, Orašju, Mostaru, Širokom Brijegu, Livnu, Goraždu, Tuzli, Bihaću i Travniku. Cilj ovih prezentacija je, kako kaže predstavnik Karitasa Zlatko Marić, da se osobe sa invaliditetom, ali i privatnici i lokalne zajednice informišu o pravu na rad i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u skladu sa 27. članom Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu osova sa invaliditetom, kao i o podsticajima koje nude.

U osnovi, nama je želja da kroz ove javne prezentacije, osobama sa invaliditetom, njihovim organizacijama, privrednim društvima, javnom sektoru, pokažemo mogućnosti za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Na prvom mjestu, govorim o pravu na rad i zapošljavanje koje je definirano, kako kroz Zakon RS, tako i Konvencijom Ujedinjenih naroda, a onda kroz prezentacije Fonda predstaviti i konkretne mogućnosti poticaja koje se mogu ostvariti kroz zapošljavanje osoba sa invaliditetom. U osnovi, možemo reći da je zahvaljujući zakonima koji su doneseni 2004. godine u RS, 2010. godine u Federaciji BiH, napravljen veliki i značajan pomak. Daleko veći broj osoba sa invaliditetom je zaposleno. Opet kažem, zahvaljujući djelovanju fondova. Međutim, i dalje ta rješenja su daleko od onoga što bi trebao biti optimum, možda i najveći problem je u tome što se zakoni ne poštuju u cjelosti, nažalost, moram reći, prvenstveno u javnom sektoru.

Ono što još uvijek predstavlja gorući problem u zapošljavanju osoba sa invaliditetom je što ne postoji tačan podatak koliko je osoba sa invaliditetom na prostoru BiH. Pored toga, ne postoji ni tačan broj zaposlenih, odnosno nezaposlenih. Neki okvirni podatak koji posjeduju je da je oko 5.000 osoba sa invaliditetom zaposleno i to nešto više u Federaciji BiH u odnosu na Republiku Srpsku. Milorad Jović, tehnički sekretar Koalicije organizacija osoba sa invaliditetom „Kolosi“ u Bijeljini kaže da u bazi bijeljinskog Zavoda za nezaposlena lica postoje 132 prijavljene osobe sa invaliditetom. Međutim, nije poznat stepen njihove invalidnosti.

Mi smo se obratili Zavodu za nezaposlena lica u Bijeljini gdje smo dobili podatak da se 132 osobe sa invaliditetom vode na Birou. Saznali smo da oni ne znaju koji procenat invaliditeta imaju te osobe i da li su svi koji se vode na Birou prijavili da su potencijalno osobe sa invaliditetom. Mi imamo predsrasudu da kad se osoba sa invaliditetom prijavi na Biro, ako ne pokaže i u karton ne upiše da je osoba sa invaliditetom, misli da će prije dobiti zaposlenje, a nije svjesna da upravo ako se prijavi da će prije dobiti zaposlenje, jer imaju podsticaje i od Fonda i Biroa. Znači, 132 osobe koje se vode je veliki broj, a mogu da kažem da smo preko Koalicije i Aktiva mladih uspjeli u posljednje dvije osobe da zaposlimo sedam mladih osoba sa invaliditetom kroz naše lobiranje i preporuke.

U skladu sa Zakonom na nivou države, na svakih 16 zaposlenih, trebala bi da bude zaposlena po jedna osoba sa invaliditetom. Na području Bijeljine, veliki je broj nezaposlenih mladih osoba sa invaliditetom koji su uspješno završili srednju školu ili fakultet. Ono što Jović ističe kao pozitivnu stranu je da uspijevaju da zaposle mlade ljude u Bijeljini bez obzira na njihov manji ili veći invaliditet. Ono što im predstavlja nepoznanicu su podsticaju koje Karitas nudi u saradnji sa Američkom ambasadom u BiH, što je jedna od najvećih pozitivnih strana ovih prezentacija koje Karitas organizuje u saradnju sa Fondovima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida.

Suština je da imamo dosta mladih ljudi koje su završile školu, koje su osobe sa invaliditetom, velikim procentom. Mahom su oni mirnodopske osobe sa invaliditetom koje još nisu dobro upoznate sa beneficijama zapošljavanja, načina povrata, načina pokretanja samostalnih biznisa, bilo čega što se tiče njihovog zapošljavanja nakon završetka da li srednje škole ili fakulteta. Mi imamo nekoliko osoba sa invaliditetom koji su sa visokim školama, koji su uspjeli da se zaposle, ali mi ne znamo da li oni imaju prava na povrat. Imamo mi naše nejasnoće vezane za one koji rade u javnoj instituciji i one koji rade kod privatnika, kakve su beneficije, kakvi su uslovi. Znamo da svi moraju biti na Birou, odnosno Zavodu za nezaposlena lica RS da bi dobili podsticaj ili da bi mogli pokrenuti neki biznis. Ova radionica će tim našim mladim osobama dati mogućnost da postave ovo pitanje.

Mladi Bijeljinci sa invaliditetom posebnu zahvalnost duguju Karitasu zbog organizacije obuke za pisanje biznis plana, CV-a, načinu traženja posla i pružanja svih informacija koje su im potrebne da bi mogli samostalno da traže posao ili pokrenu sopstveni biznis.