Modernistički, odnosno brutalistički stil u arhitekturi, u posljednje vrijeme plijeni sve veću pažnju, a uskoro bi trebao dobiti i baštinski karakter. Zenica, grad u čijoj arhitekturi dominira modernistički stil, nedavno je dobila i modernističku mapu.
Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, nove jugoslovenske vlasti od gradića na rijeci Bosni počele su stvarati centar crne metalurgije. Broj stanovnika se rapidno povećavao, Željezara je svakome obezbijedila kašiku, međutim trebalo je obezbijediti stambene objekte za radnike, ali i administrativne, sportske i kulturne objekte. Oni su prije svega trebali biti funkcionalni, da bi zbrinuli što veći broj radnika. To je rezultiralo brzim nicanjem zgrada u Zenici, koje su građene u modernističkom, odnosno brutalističkom stilu. Modernistička mapa, koju je Zenica dobila za svoj rođendan 20. marta ove godine, svjedoči nam o vremenu kada je postajala modernistička utopija. To je ujedno i naziv modernističke mape, čiji su kreatori studenti arhitekture Selver Učembarlić i Dino Jozić. Na ideju mapiranja su došli kroz proces studiranja, govori Selver za OP.
„Ideja mi se vrtila u glavi tokom razgovora i rada sa profesorima na temu urbanizma i razvoja grada, gdje je poseban akcenat stavljen na grad Zenicu. Činjenica da je Zenica po svim svojim urbanističkim parametrima utopijska slika, kako bi jedan modernistički grad trebao izgledati. Ideja mi se sama nametnula, aludirajući na gore navedenu činjenicu“.
Mirni i tihi gradić postaje turbulentno mjesto socijalističkih vizionara, koji su trebali izgraditi grad. Tekovine tog vremena kroje identitetsku sliku grada, te svjedoče o periodu kada je dominantni društveni narativ bio kudikamo drugačiji, jer je u centar stavljao čovjeka, odnosno radnika i sve njegove potrebe. Tekovine tog vremena uskoro će imati samo baštinski karakter.
„Modernističke mape su projekat pokrenut od svjetske arhitektonske scene, a imaju za cilj prikupljanje i dokumentaciju podataka o objektima nastalim u periodu moderne. Glavni cilj nije samo ukazati na arhitektonske vrijednosti modernističkih zgrada, koje bi ubrzo trebale postati kulturna baština, već treba služiti kao jedinstvena platforma pomoću koje će nove generacije saznati više o modernističkoj baštini ovog grada“.
Za sada su mapirani najreprezentativniji primjeri modernističke arhitekture u Zenici, kao što su: Lamela, hotel Internacional, hotel Metalurg, Čelični soliter, Bosansko narodno pozorište, Gradska kafana, Kineski zid, Željeznička stanica i tako dalje. Kroz modernističku mapu moguće je stvoriti identitetsku sliku grada i njegovih građana.
„Trenutno su mapirani najrelevantniji biseri moderne, odnosno oni zbog kojih bi zaljubljenici u modernu i brutalizam rado došli u Zenicu. Sljedeći korak bi trebala biti digitalizacija tih objekata u vidu preciznih 3D modela, ali za to bi trebao veliki tim i veća suma novca. Arhitektura predstavlja kako jedan narod razmišlja. U Zenici, arhitektura nam govori da je narod radan, vrijeda, te da ima želju za progresom. Važno je prepoznati te vrijednosti, ne dopustiti da se zaborave i pregaze nekvalitetnim idealima“.
U digitalizovanom i umreženom svijetu ovakav način mapiranja je trenutno najprihvatljiviji. Na ovaj način će se određeni objekti sačuvati od zaborava, a možda dođu i do potencijalnih finansijera i zaljubljenika u ovaj arhitektonski pravac.
„Digitalizacija je način da se objekti sačuvaju od zaborava, ali pomaže i tokom prezentacije. Biranjem zgrada koje utjelovljuju duh modernizma nastojimo stvoriti trag ove ideologije u arhitekturi i urbanizmu, i ideologiju koja je oblikovala siluetu i društveni kontekst današnje Zenice“.
Modernističku mapu koja nosi naziv „Modernistička utopija“ možete posjetiti na stranici www.modernistutopia.com. Shodno finansijama, projekat bi se trebao nastaviti razvijati, te pričati priču o jednom zanimljivom i „živom“ periodu tihog grada na rijeci Bosni.
