Lažne vijesti u vrijeme pandemije koronavirusa


Lažne vijesti u bh. online sferi bile su itekako zastupljene i prethodnih godina. No, sada, u vrijeme pandemije koronavirusa netačne informacije imaju još pogubnije posljedice. Autor teksta novinar OP BHRT-a Azur Delić.

U online sferi takve informacije brzo se šire, a njihova posljedica je dezorijentisano društvo i izgubljeno povjerenje u medije. Najeklatantniji primjer lažne vijesti jeste informacija o „američkoj invaziji u doba pandemije“. Ova vijest na društvenim mrežama podijeljena je nekoliko hiljada puta.

 „Od samog početka pandemije korona virusa vidjeli smo da su se lažne informacije širile brže nego COVID-19 i doslovno su zarazile društvene mreže,“ kaže Vesima Čičkušić, ekspertica za medijsku pismenost.

”Milorad Dodik zaražen korona virusom”, ”Tuzlanski kanton dezinfikovan deterdžentom iz zraka”, ”Bijeli luk izliječit će vas od korona virusa” samo su neke od lažnih vijesti koje su proteklih sedmica bile viralne.

Od početka pandemije COVID-a 19, članovi portala Raskrinkavanje.ba zabilježili su više od 100 lažnih vijesti u bh. online sferi, kaže Emir Zulejhić, urednik ovog portala:

”Zašto su ove priče opasne? Pa opasne su jer mogu dovesti do toga da ljudi vjerujući u takve priče i misleći da su se zaštitili zapravo se ne ponašaju dovoljno odgovorno i u skladu sa preporukama što može izazvati posljedice u kontekstu javnog zdravlja.”

Ovakva situacija nije samo u BiH, nego i širom svijeta. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija pojavu masovnog širenja lažnih vijesti nazvala infodemijom. Kako u moru informacija, slijedeći upute stručnjaka, prepoznati one prave, objašnjava Vesima Čičkušić:

”Krenut ćemo od provjere impresuma određene stranice, provjeriti da li su navedeni podaci koji bi trebali biti, kao što je naprimjer ime novinara, urednika, da li je dostupan kontakt redakcije, sve će nam to biti pokazatelj o vjerodostojnosti informacije.”

Povjerenje se gradi dugo, stoga nakon što uvidimo da neki portal plasira lažne vijesti najbolji potez je zapravo prestati ga pratiti. Takvi portali žele lažnim vijestima izazvati reakcije, dobiti što više pregleda, a samim tim i zaraditi. Iako postoje ovakvi portali, postoje i alati za provjeru informacija. Provjeriti se može sve i to u par klikova. Ekspertica za medijsku pismenost, Vesima Čičkušić, preporučuje informisanje isključivo sa zvaničnih izvora:

”Ja bih preporučila da posjetimo stranice i platforme relevantnih međunarodnih zdravstvenih organizacija, odnosno Svjetsku zdravstvenu organizaciju, UNICEF itd. U našem slučaju određene nacionalne zdravstvene institucije, kantonalni štabovi, uprave civilne zaštite i slično.”

Izvještavanje u kriznim situacijama zahtijeva stručnost i odgovornost. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je da sve zemlje angažuju komunikacijske kanale za plasiranje tačnih, provjerenih i istinitih informacija. S druge strane na građanima je da pokažu medijsku pismenost,  te da svoje povjerenje iskažu onima kojima je novinarstvo ne posao, nego poziv.