Halima Ališić je studentica Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu u Lundu, na smjeru Internacionalni biznis. Međutim, ova djevojka imala je neobičan životni put, koji je prošao i prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, Katar, Švedsku i Njemačku. Njeno školovanje, studiji, korijeni, interesovanje i afiniteti prema drugim jezicima doveli su do toga da Halima uz bosanski poznaje čak 5 stranih jezika.

Korijenima porijeklom iz Bosne i Hercegovine, školovanje u Kataru, studiranje u Švedskoj i trenutno, ukoliko se ne varam na studijskoj razmjeni u Njemačkoj. Životni put kroz mnogo ispreplitanih država za mladu osobu poput tebe. I pored svega toga poznavanje čak pet stranih jezika. Krenimo redom, kako si naučila toliko stranih jezika?

Halima: „Pa mogu reći da sam ja u neku ruku imala sreću da živim u više zemalja, a da u tim zemljama idem u internacionalne škole, koje su mi pružile priliku da naučim više jezika. Prvo sam naučila bosanski i otac nas je u kući uvijek tjerao da pričamo bosanski. Gdje god smo živjeli, kući se uvijek i jedino pričao bosanski.  Onda sam naučila engleski, jer sam išla u internacionalnu školu, dok sam živjela u Švedskoj. Naravno, sa rajom vani se pričao švedski, pa sam tako naučila i švedski. Francuski jezik sam naučila tako što sam  išla u francusku školu u Bosni, a španski sam u toj školi izabrala kao dodatni jezik. Meni je španski išao jako dobro, jer moji rođaci pričaju tim jezikom i kako sam rasla i uz njih, konstantno sam slušala španski. Njemački sam slušala, jer sam slušala muziku na njemačkom i  išlo mi je na živce da ne mogu da je razumijem. To me je i guralo da naučim i njemački jezik. I poslije dvije godine sam ga i naučila. Sada živim u Njemačkoj i mogu se sporazumijeti sa ljudima i nemam poteškoća.“

Sa kojim jezikom si imala najviše “problema?” Jesu li jezičke barijere za neki od tih jezika bile teške za savladati? Ipak su u pitanju čak 3 različite grupe jezika, slavenski, romanski i germanski jezici.

Halima: „Rekla bih francuski, samo zato što je tu bila neka žurba, jer sam se ja u biti prvi put susrela sa francuskim jezikom kad sam krenula u francusku školu. Sve mi je bilo na francuskom i jedino sam znala reći da ne znam pričati francuski i to je to. To je također bio prvi romanski jezik sa kojim sam se susrela, pa sam sve morala iznova učiti, jer nisam imala nikakvih „baza.“ Već kada sam učila španski, mogla sam se osloniti na francuski jer imaju sličnosti. Međutim, i to sve sam vrlo brzo savladala, jer mi je bilo potrebno za školu.“

Šta savjetuješ bilo kojoj osobi koja želi naučiti neki novi strani jezik, kako ga najbrže i najlakše savladati?

Halima: „Ne mogu reći da imam neke posebne savjete, jer sve je to od osobe do osobe, ali ako želiš naučiti novi jezik, nikada ne počinji učenje sa gramatikom. Ja sam uvijek započinjala tako što sam učila nove riječi što je više moguće. Također, koristila sam i aplikaciju Duolingo.  Tamo imate i gramatiku,  ali i puno riječi. Onda sam isto tako puno slušala taj jezik, da li to bila muzika, filmovi, stalno sam ga slušala. U biti,  korištenje što više medija na tom određenom jeziku i više izlaganja jeziku, više ćeš ga i „pokupiti.“ Ja sam se tom logikom vodila i tako sve te jezike naučila.“

Tvoj smjer je Internacionalni biznis, da li i na koji način planiraš upotrijebiti svoje znanje u toj oblasti?

Halima: „Tako je. Trenutno studiram Internacionalni biznis i to sam prvenstveno izabrala jer ne bih voljela da se vežem za jedno mjesto. Hoću da, kada otvorim firmu, mogu putovati i raditi po cijelom svijetu. To je nešto što je meni vrlo važno, posebno zato što u budućnosti želim da se vratim u Bosnu. Smatram da je Bosna i Hercegovina zemlja koja ima dosta potencijala, dosta prostora za investiranje za firme koje bi se mogle otvoriti i voljela bih, ili da ja njih sama otvorim, ili da kroz svoje kontakte sa ljudima sa kojima sam išla u školu i na fakultet, privučem na naše područje.“

Dotaći ćemo se i drugih tema. Život u nekoliko zemalja za jako kratak životni period, kada uporediš, gdje ti je kao mladoj osobi najljepše bilo živjeti? Gdje je po tvojem mišljenju najuređeniji sistem?

Halima: „Meni je najljepše bilo živjeti u Kataru. Tamo je bilo fantastično, sve mi je odgovaralo i nemam nijedne žalbe. Da živiš na jednom mjestu i nemaš nijedne primjedbe – to je Katar. I što se tiče i sistema i načina života i ljudi. Tamo je sgurno, ja kao djevojka ili žena mogu izaći u 3 ujutro i vani sama hodati, bez da imalo brinem. Takva vrsta sigurnosti se ne može platiti parama. Sistem je uređen, sve je digitalizovano, može se sve riješiti od kuće. Sada sam u Njemačkoj i stvarno mi smeta da ovdje za sve moraš predavati papire u različite centre i što ništa nije online. U Kataru možeš sve završiti online, što je velika olakšica. Meni je bilo lijepo i u Bosni i Hercegovini živjeti, samo što svi znamo da sistem  nije uređen. Međutim, Bosna ima i puno pozitivnih strana,  posebno ljude i isto tako donekle i taj način života, gdje su ljudi više mirniji ili rahatniji. Nije kao u Švedskoj gdje je sve ubrzano, bilo šta moraš planirati barem tri sedmice unaprijed, nema spontanih druženja kao kod nas, što meni jako nedostaje.“

Halima želi i planira naučiti još i holandski i turski jezik. Njeni budući planovi ogledaju se u još u dva mastera i nakon toga u povratku ili barem finansijskom investiranju i ulaganju u Bosnu i Hercegovinu. Vjerujemo i nadamo se da će Halima ostvariti svoje želje te da će svoje vještine i znanje moći upotrijebiti u budućnosti, investirajući u našu zemlju.


Fuad Vojniković
Fuad Vojniković dio je BHRT-a još od 2016. godine, prvo kao član Dječijeg programa BHR1 a ekipi Omladinskog programa priključio se početkom 2020. godine. Iako ima bogato iskustvo, najmlađi je član ekipe. Pored rada u novinarstvu, Fuad studira medicinu. Najdraže teme su mu promovisanje mladih uspješnih i potencijalno uspješnih ljudi iz oblasti nauke, kulture, sporta, aktivizima i umjetnosti.