U posljednjih pet godina broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini smanjen je za 20 posto. Jedan od razloga je odlazak stanovništva. I novi podaci o broju upisanih studenata pokazuju nastavak negativnih trendova, koji nisu zaobišli ni Univerzitet u Bihaću. Otvoreno je i pitanje usklađenosti studijskih smjerova sa potrebama tržišta rada, što iziskuje ozbiljan pristup.
Sve veći odlazak mladih preko granica Bosne i Hercegovine došao je na naplatu. Studenata nikad manje. Konkretno, Univerzitet u Bihaću je nekada upisivalo 1.500 studenata, danas je ih nešto manje od 500, što potvrđuje i Fadil Islamović, rektor Univerziteta u Bihaću.
“Buduće godine će vjerovatno pokazati da će taj broj kandidata i dalje opadati, morat ćemo tražiti ozbiljne reforme i rezove zajedno s našim osnivačima kako bismo izašli na kraj s tim.”
Što se tiče ove akademske godine upisano je tek nešto više od četiri stotine studenata, od kojih se 15 odlučilo za Pravni fakultet. Jedan od njih je i Armin Zulić koji govori zašto je Pravni fakultet bio njegov prvi izbor.
“Pravni fakultet sam odabrao najprije zbog neke želje iz djetinstva, naravno i zbog drugih razloga, poput širokog dijapazona znanja koji mogu steći ovdje, te različitih poslova koje mogu raditi nakon završenog fakulteta pa poznanstva, prijateljstva…“
Suad Hasanbegović, dekan Pravnog fakulteta u Bihaću objašnjava zašto je dobro pratiti trendove na tržištu i ne praviti hiperprodukciju određenog kadra.
“Nema to kao nekada, 100 diplomiranih pravnika. To je problem i za društvenu zajednicu. Mi ćemo u narednom periodu imati 15 pravnika, to je nešto što je potrebno ovom kantonu. Stvara se ambijent da ti studenti koji završe fakultet imaju danas-sutra posao u pravosuđu, organima uprave, advokaturi, a ne da se pravi hiperprodukcija kadra.”
Male plaće, čak i nakon sticanja diploma, jedan su od razloga zašto odlazak u države Evropske unije značajan broj mladih smatra boljom opcijom, ističe Islamović.
“Primanja ljudi koji okončaju studije su u rangu prosječne plate u BiH, to je neprihvatljivo. Tu su upakovani svi, od onih koji nemaju nikakva obrazovanja pa do doktora nauka”.
U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 47 visokoškolskih ustanova, ali taj broj je u sve većem nesrazmjeru s brojem studenata. Opravdanom se, stoga, čini bojazan da će se, kao što je već slučaj i sa gašenjem nekim od škola, primarno, zbog iseljavanja stanovništva, taj trend prenijeti i na neke od univerziteta.
