Ajla Mandalović je studentica Tehnološkog fakulteta u Tuzli na Odsjeku hemijskog inženjerstva i tehnologije. Na međunarodnom takmičenju “3MT”, Ajla je osvojila visoko treće mjesto. O samom takmičenju, uspjesima i drugim temama sa ovom perspektivnom djevojkom razgovarao je naš kolega Fuad Vojniković.

OP: Za sve koji te ne znaju, možeš li nam reći ko je Ajla Mandalović?

Ajla: „Naravno, Ajla Mandalović je studentica treće godine prvog ciklusa studija Tehnološkog fakulteta, Odsjek hemijsko inžinjerstvo i tehnologija. Trenutno sam potpredsjednica studentskog vijeća fakulteta i aktivno se zalažem za prava studenata. U slobodno vrijeme, kojeg je sve manje i manje bavim se slikanjem i učenjem stranih jezika.“

OP: Od 46 učesnika iz različitih oblasti ti si zauzela visoko treće mjesto na “3MT” takmičenju. Možeš li nam približiti o kakvom se zapravo takmičenju radi?

Ajla: „Potrudit ću se da što bolje predstavim samu ideju „3MT“- a, kako su ga i meni predstavili na samoj prijavi za takmičenje. „3MT“ je skraćenica na engleskom jeziku koja znači trominutno takmičenje u predstavljanju teze. Ovo je prvo ovakvo organizovano takmičenje gdje pravo učešća imaju studenti i prvog i drugog ciklusa, ne samo trećeg. Organizovano je od strane Bosnia & Herzegovina Futures Foundation, Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences, Asocijacija za napredak nauke i tehnologije. U maksimalno tri minute, bez stanke, studenti imaju zadatak prezentovati svoju bachleor ili master prezentaciju, projekat ili tezu, te bilo koji manji projekat koji je dio njihovog finalnog projekta. Cilj jeste objediniti mlade studente i istraživače i dokazati da bosanskohercegovački studenti bilo u BiH ili vani imaju volju za istraživačkim radom te poboljšati sopstvene komunikacijske i prezentacijske vještine, što se čini samom pripremom prezentacije.“

OP: Koja je bila ideja tvojeg projekta?

Ajla: „Radi se o kompozitnim materijalima na bazi cementa, gdje se kao aditivi dodaju materijali, kao ovčja vuna, drvo Paulownia i otpadno staklo u određenom masenom omjeru, kako bismo vidjeli utjecaj na čvrstoću, gorivost i provodljivost tog uzorka kojeg smo pripremili. Ideja je potekla razmatranje raspoloživih od materijala koji bi dodatkom cementa mogli povoljno utjecati na strukturu betona, po čvrstoći ili izolacijskim svojstvima. S obzirom na prevladavajući problem u BiH, koji je malo istraživan u skladištenju ovčje vune, koja je neiskoristiva u tekstilnoj industriji, mogućnost dodatka vune u cement je bila prvobitna ideja koja se može istražiti. Otpadno staklo je također veliki problem u Bosni i Hercegovini, te bi prihvatljivo odlaganje istog značilo mnogo. A zbog lake dostupnosti moglo bi biti korišteno. Zbog svoje lakoće i izuzetno povoljnih svojstava u različitim domenima, Paulownievo drvo je većinom popularizovano, pa smo i njega istražili kako bi se ponašalo u proizvodu cementa.“

OP: Ukoliko sam dobro upućen, u izradi samog projekta nisi učestvovala samo ti?

Ajla: „Ne, nisam bila samo ja. Pod vodstvom profesora Zehrudina Osmanovića oformljen je tim za istraživanje. Većinom su to moje kolege iz klase te je uključeno još par studenata sa prve, druge i četvrte godine studija. Želim ih spomenuti, to su: Haris Glušac, Selma Zehić, Edina Ibrić, Mediha Biberović, Milica Lukić, Belmin Holjić i Amina Ahrić. Ovakav projekat bi nemoguće bilo sam izvesti i zahvalna sam za njihovu podršku na tome što imam priliku da radim sa njima. Ovaj projekat je dosta učvrstio naše prijateljstvo. „

OP: Kakve ste imali kriterije bodovanja i da li ste imali neke preduslove za samu izradu projekta, nešto što ste morali koristiti?

Ajla: „Uslovi takmičenja bachelor ili master studenti mogu prezentovati bilo koji zadatak, koji je bio dio njihovih studija. Istraživanje, literatura, izvještaji, vrsta projekta koji studenti mogu prezentovati, zavisi od njihovog polja studiranja. Prezentovati se moglo na engleskom jeziku ili na nekom od lokalnih jezika. Prezentacije su vremenski ograničene na tri minute, jedan statični slajd je dozvoljen, a audio i video prezentacija morala je biti neprekidna. Preduslov kod nas u timu je vila volja za radom i organizovanost. S obzirom na to da smo to ispunili, ostatak je bio lakši. Mogli smo uraditi sve kako smo i planirali, tako da nismo imali poteškoća. „

OP: Koji su tvoji dalji ciljevi u oblasti hemije?

Ajla: „Hemijsko procesno inženjerstvo nije toliko popularizovano zadnjih par godina, no nadam se da će se to promijeniti, da će srednjoškolci i studenti uvidjeti stvarnu potrebu za ovom strukom. Hemijski inžinjeri rade na poboljšanju ljudskih života, bilo kroz namirnice ili proizvodnju energije. Svaki industrijski proces je dizajnira i poboljšava uz pomoć hemijskih inženjera. Ovo je nešto čemu želim posvetiti svoj život, ja sam tu pronašla neku ljubav. Što se tiče realističnog puta za mene, to je, nakon studija neka vrsta rada. Tu bi tek vidjela, kako to izgleda u stvarnom svijetu, jer inženjerstvo je specifično. To nije samo rad u laboratorijima kako bi se hemija primijenila. Sada želim istražiti što više mogućnosti hemijskog inženjerstva, jer postoji previše oblasti koje su prezanimljive. I zato nadam se daće neko poslušati ovo i dobiti ideju šta mi to radimo na našem fakultetu.“

Uvijek se obradujemo svim plasmanima i rezultatima mladih iz Bosne i Hercegovine. Naročito ako je riječ o oblasti hemije, jer se nadamo da će ova država jednog dana upravo iznjedriti nekog novog naučnika kalibra Vladimira Preloga. A ko zna možda baš to jednog dana postane i Ajla.


Fuad Vojniković
Fuad Vojniković dio je BHRT-a još od 2016. godine, prvo kao član Dječijeg programa BHR1 a ekipi Omladinskog programa priključio se početkom 2020. godine. Iako ima bogato iskustvo, najmlađi je član ekipe. Pored rada u novinarstvu, Fuad studira medicinu. Najdraže teme su mu promovisanje mladih uspješnih i potencijalno uspješnih ljudi iz oblasti nauke, kulture, sporta, aktivizima i umjetnosti.