Tvoj glas je bitan, ovo je prilika da dobiješ odgovore – moto je kampanje #Tvojglasjebitan čiji je osnovni cilj povećati izlaznost na lokalnim izborima 2020. godine. Dosadašnje iskustvo pokazuje da veliki broj mladih ne koristi svoje biračko pravo. Nesvjesni svog glasačkog potencijala, ne odlučuju se na dan izbora izdvojiti svoje vrijeme i iskoristiti glasačko pravo, te time pokrenuti promjene. Zašto mladi ne izlaze na izbore, koliko je to važno? U konačnici, da li je stereotip da mladi uglavnom ne izlaze na izbore?

Glasam jer vjerujem u bolju budućnost mladih, glasam jer želim ostati u BiH, glasam jer želim sama da odlučim o svojoj budućnosti – samo su neke od poruka mladih koji su se pridružili kampanji Tvoj glas je bitan. Na općim izborima 2018. godine skoro polovina građana nije iskoristila svoje biračko pravo. Među njima je i veliki broj mladih. Mladi čine 21% ukupnog biračkog tijela i imaju veliki potencijal da utiču na politički kurs naše zemlje. Svjesni ove činjenice mladi su pokrenuli kampanju Tvoj glas je bitan kako bi animirali i druge mlade da se odluče glasati, objašnjava inicijator kampanje Nermin Topovčić.

”To je građansko pravo koje ima dovoljno moći. Kada me pitaju koji je motiv za pokretanje kampanje, uvijek kažemo da je to želja da primoramo političare da djeluju u interesu mladih ljudi jer vidimo da mladi odlaze i mi želimo da to zaustavimo. Smatramo da na izborima to možemo da promijenimo.”

Uobičajeno je mišljenje da mladi za razliku od ostalih manje izlaze na izbore, a to nije tačno. Naime, Analiza istraživanja o učešću mladih na izborima u BiH 2014. to jasno pokazuje: izlaznost mladih je približna izlaznosti ukupne populacije. Ipak, iako ruši uobičajen stereotip da su mladi najpasivniji dio društva, to nam govori da mladi prate trend ostatka društva, te da ne prave potreban iskorak u svom angažmanu.

”Svijest je nešto što se vremenom mijenja i što je teško promijeniti mi ćemo nastojati da nekako razvijamo svijest građana da je njihov glas bitan za promjenu i boljitak svih nas. Smatramo da su poražavajući podaci o izlaznosti mladih koja broji 49% ili učestvovanje u vladajućim strukturama gdje je samo 5% mladih. Ako pogledamo zakone, mladima se smatraju osobe do 30 godina, tako da trebamo više mladih u vladajućim strukturama.”

Navedena analiza pokazuje i druge aspekte kada su u pitanju mladi. Samo 24% mladih pregledalo je izvještaje i pokazatelje o učinkovitosti stranaka, a čak polovina mladih preferira istu političku stranku koju preferira i većina članove njihove bliže rodbine i prijatelja. S druge strane, povjerenje mladih u izborne procese je na niskom nivou. Tek 9% mladih smatra kako su izbori regularni. Pasivnost mladih je nešto o čemu treba više razgovarati, ali i istraživati, te u konačnici važno je podsticati mlade da glasaju, stava je Nedim Selimović, student drugog ciklusa studija na Odsjeku za žurnalistiku.

”Ne postoji istraživanje koje bi pokazalo zašto jedna dobna skupina izbjegava izborni proces. Međutim, moje mišljenje je da mladi smatraju da ne mogu ništa promijeniti. Interesantno je to da su mladi upravo ti koji su najugroženija skupina u BiH, te je po mom mišljenju krajnje vrijeme da postanu subjekt političkih procesa. Tek kada takva percepcija bude kod mladih ljudi u BiH, onda se može očekivati da će se problemi koji se tiču njih početi rješavati.”

Koliko se o mladima ne vodi računa pokazuje i činjenica da od ukupno 65 političkih stranaka, koliko ih je bilo obuhvaćeno analizom, samo njih 14 u svojim programima ima poglavlje posvećeno mladima. Mladi se nisu nametnuli kao važan društveni faktor, a sve su više skeptični usljed pojačanog odlaska mladih iz države, objašnjava Maida Šljivić, studentica Politologije na Univerzitetu u Tuzli.

”Ono što doprinosi skepsi i pesimizmu u vezi promjena posredstvom izbora jeste to što mladi nisu dovoljno edukovani i informisani o značaju i ulozi izbora usljed čega se javlja njihova nezainteresovanost. Smatram da su izbori adekvatno i legitimno sredstvo preko kojeg se demokratskim putem dolazi do promjena. Stoga smatram da mladi treba da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo; ono pravo koje može donijeti promjene i napredak našem političkom sistemu.”

Amina Klapić, mlada novinarka iz Tuzle saglasna je sa ovakvim mišljenjem.

”Mladi smatraju da ne mogu ništa promijeniti i sa tom pretpostavkom oni ne izlaze na izbore i zato se ništa ne dešava, ništa se ne mijenja. Smatram da je jako bitno izaći na izbore, jer pojedinac ne može ništa promijeniti… samo većina ljudi može promijeniti situaciju koja je zadesila BiH, barem sa te političke strane.”

Polovina mladih ne izlazi na izbore, dok se polovina onih koji glasaju vodi izborom svojih roditelja i prijatelja – bez vlastitog stava. Nemar nadležnih prema njima ipak osjete svi, dok je više od 60% mladih nezaposleno, a stotine hiljada njih napustilo je našu zemlju. U ovakvu poziciju dovedeni smo, između ostalog, i zbog pasivnosti mladih, neinsistiranja u javnosti na njihovim pitanjima i problemima – saglasni su naši sagovornici koji poručuju da je svačiji glas itekako bitan!


Azur Delić