Tekst: Ayla Korajac

Oko 777 hiljada mladih u Bosni i Hercegovini (mladi.gov.ba, 2020) uči i zarađuje, voli i živi, ​​traži i pronalazi, brine i napreduje. Ovi mladi ljudi imaju vrlo specifične, a također i raznolike potrebe, probleme, prilike, očekivanja, ambicije, zahtjeve i snove. Omladinski rad pomaže izazovima s kojima su suočeni. Ovaj kratki esej ima za cilj definirati rad s mladima, te spominuti njegovu povijest, svrhu i izazove.

Omladinski rad daleko je od novog koncepta. Prve ideje o radu s mladima pojavile su se u devetnaestom stoljeću. U to se doba mladost doživljava kao vlastito poglavlje osobnog razvoja postavljeno između djetinjstva i odrasle dobi. Omladinski rad ima dva različita korijena. Prvi korijen je školsko okruženje i drugi je dobrotvorno zbrinjavanje mladih. Na oboje su utjecale velike promjene 19. stoljeća u pogledu načina života i rada ljudi. Uvođenje obveznog školovanja dovelo je do pojave prvih pokreta i organizacija mladih. Istodobno, urbanizacija i industrijalizacija stvorila je veliku skupinu osnaženih i nezaposlenih mladih s gotovo nikakvim državnim socijalnim osiguranjem. Takva mladež bila je podržana od strane ustanova za skrb mladih i dobrotvornim ustanovama (Ibid).

U početku se rad s mladima bavio stvarima poput zaštite djeteta, izgradnje karaktera, promicanja zdravlja, prevencije delikvencije i patriotskog obrazovanja. Ovi počeci od tada su se razvili u još šire područje djelovanja, poznato pod nazivom omladinski rad. Postoje mnoge definicije omladinskog rada, ali postoje neke osnove sa kojima se svi slažu. Za početak, rad s mladima jedno je od tri važna mjesta učenja i osobnog razvoja izvan škole i obitelji. Nadalje, zasniva se na neformalnom učenju, dobrovoljnom učenju i provodi se u slobodno vrijeme. Treće, omladinski rad ima za cilj promociju samosvjesnih i samoodređenih pojedinaca, sposobnih da budu aktivan, konstruktivan i odgovoran dio društva (Schwarz et. Al, 2016). Drugim riječima, omladinski rad pruža prostor i priliku mladima da oblikuju vlastitu sadašnjost i budućnost. Omladinski rad snažan je obrazovni alat koji pruža potrebne vještine za upravljanje rizicima i mogućnostima. Unatoč tome postoje različiti pristupi radu s mladima. Na primjer, može se surađivati ​​s različitim mladima, koristiti različite metodologije, rješavati različita pitanja i djelovati u različitim kontekstima. Bitno je takođe spomenuti da ga mogu provoditi profesionalni omladinski radnici ili volonteri. Stoga se definicije i pristupi uveliko razlikuju među zemljama i organizacijama.

Prema mišljenju mnogih stručnjaka na ovom području, omladinski rad se treba suočiti sa sedam ključnih izazova. Prvo, važno je definirati značenje rada s mladima i ponovo provjeriti temeljne teorije i koncepte. Rezultati će pružiti dobru osnovu za zajedničku viziju budućnosti. Drugo, bitno je razjasniti ciljeve i očekivane rezultate rada s mladima na nacionalnoj, regionalnoj ili kontinentalnoj razini. Zatim treba definirati omladinski rad na graničnim i srodnim poljima kao što su formalno obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje, smještaj i slično. Četvrto, neophodno je procijeniti i upravljati vezama između rada s mladima i ovih graničnih i srodnih polja. Peto, važna su i priznanja omladinskim radnicima za doprinos životu mladih i njihovim zajednicama. Zatim je bitno uspostaviti sistem obrazovanja i profesionalnu radnu praksu za buduće omladinske radnike, te osigurati kvalitet i standarde. I na kraju, iznimno je bitno prikupiti stvarnu i dugotrajnu političku potporu za dosljedan razvoj rada s mladima (Schild et. Al, 2017).

Ukratko, omladinski rad je pojam koji se pojavio tijekom društvenih i ekonomskih promjena 19. stoljeća. Do danas je teško definirati ovaj pojam obzirom da je vrlo širok, ali može se tvrditi da omladinski rad općenito pruža mladim ljudima priliku i prostor da oblikuju svoj trenutni život kao i svoju budućnost. Omladinski rad se također suočava s višestrukim izazovima, ali ima i puno toga za dobit. U rješavanju ovih izazova, omladinski rad može osnažiti mlade da budu aktivni građani i da podrže svoju socijalnu integraciju.

Reference:

Council of Europe European Union, 2020, History of Youth Work, pjp-eu.coe.int, viđeno 22.3.2020., dostupno na: https://pjp-eu.coe.int/en/web/youth-partnership/history-of-youth-work

Mladi.gov.ba, 2020, Podaci o mladima u BiH, mladi.gov.ba, viđeno 22.3.2020., dostupno na: http://www.mladi.gov.ba/index.php?option=com_content&task=%20view&id=46&lang=hr

Schild et. Al, 2017, Thinking Seriously about Youth Work and how to Prepare People to Do It, Council of Europe and European Council, Council of Europe publishing, viđeno 22.3.2020., dostupno na: https://www.academia.edu/35585874/Key_Challenges_of_Youth_Work_Today_An_Introduction

Schwarz A, Schwarz C, Roman S, 2016, Youth, Youth Work and their Impact in the Community, researchgate.net, viđeno 22.2.2020., dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/311934931_YOUTH_YOUTH_WORK_AND_THEIR_IMPACT_IN_THE_COMMUNITY

Originalni tekst i i ostale aktivnosti možete pronaći na stranici Centra PRONI