Hercegovina je prostor biodiverziteta, bogatih kulturnih riznica i  mnoštva još uvijek neistraženih i neispričanih priča. Raznolikosti i  srodnosti kojima se ova historijska regija ima pohvaliti, velikim dijelom  su još uvijek neprisutne i nedostupne u našem medijskom prostoru. OKC Abrašević i AbrašRadio, u saradnji s portalom Direkt, odlučili su stoga otvoriti medijsko-edukacijsku platformu posvećenu upravo svemu navedenom.

Pripremio novinar OP BHRT-a Boris Filipić.

Uz podršku BHR1, namjera je realizirati projekt pod nazivom “Mostovi  Hercegovine” čiji će se program baviti mnoštvom hercegovačkih  identiteta, geografskim specifičnostima, kulturnim zanimljivostima, te neispričanim pričama zajedničkog nam prostora.

Mostovi Hercegovine obići će sedam gradova u potrazi za pričama, a prije svega ljudima zainteresiranim za istraživanje i medijsku produkciju posvećenu ovim  zanimljivostima. O projektu i planiranim aktivnostima razgovarali smo s menadžerom projekta Vladimirom Ćorićem.

Vladimire, možeš li nas uvesti u samu ovu priču, o čemu se radi?

“Mi smo veoma sretni da smo konačno mogli realizirati jednu ideju koja je nama veoma bitna i veoma bliska. Smatramo da je korisno povezivati ljude, pogotovo mlade u Hercegovini, kroz građenje zajedničkih narativa i kroz ponovno konstruiranje priča kojima će se sam projekat baviti. Ideja je bila istražiti koje su to naše zajedničke odrednice, poveznice čitave Hercegovine, zapadne, istočne, mostarske regije… I vidjeti koje su to niti koje nas povezuju, ali tu prije svega mislimo na karakteristike vezane za gastronomiju, identitet, istoriju, pruge, običaje, tradicije i sl. Željeli smo motivirati mlade ljude da istražuju te priče i da ih uz našu pomoć realiziraju, materijaliziraju i prezentiraju ih javnosti.”

Riječ je o medijsko-edukativnom programu. Možeš li nam reći šta je tu medijsko, šta edukativno i kako će izgledati program?

“Kroz tromjesečni program povezat ćemo mlade ljude najprije kroz dvije trodnevne radionice, tj. predavanja na kojima će naši mentori i predavači učesnicima ispričati interesantne zajedničke priče i interesantne narative vezane za Hercegovinu. Ovo bi trebalo u konačnici motivirati učesnike na kreiranje svojih medijskih sadržaja. To će se desiti u drugoj projektnoj fazi, dva puta ćemo ugostiti učesnike iz svih gradova u Mostaru (kada se za to steknu uslovi) gdje ćemo ih kroz praktične primjere učiti kako da rade na svojim sadržajima. Sami sadržaji će biti u formi teksta, novinskog članka, radio emisije, audio materijala, kolaža fotografija, slika… Motivirat ćemo učesnike da kroz razne medijske forme materijaliziraju to što su naučili o Hercegovini. Na taj način želimo stvoriti jednu platformu, zajedno s portalom Direkt, na kojoj ćemo promovirati te zajedničke hercegovačke priče i na taj način oživjeti priču o povezanosti.”

Hercegovina je fragmentiran i još uvijek dosta neistražen prostor. Koje su teme na koje će projekat fokusirati, šta će učesnici najviše imati zadatak istražiti?

“U prvom dijelu, zajedno s mentorima i izlagačima istražit ćemo zanimljive priče iz regije, pojedinačne, priče gradova i mjesta, gastronomske odrednice, muzičke, arhitektonske, spomeničke… Kakva je bila gospodarska pozadina ovih krajeva, čime su se ljudi bavili, kako su živjeli ljudi, koji su bili običaji itd. Sve te odrednice ćemo istražiti i motivirati mlade ljude da se posvete nitima koje nas povezuju. To ćemo promovirati putem naših medijskih platformi. Pored toga što će sadržaji biti promovirani na AbrašRadiju i portalu Direkt, pojavit će se i na drugim portalima u BiH, jer smatramo da je bitno da pokažemo da postoji zajednički identitet koji ne mora biti isključivo etnički ili religijski.”

Zašto je važna baš medijska forma bitna za sam koncept Hercegovine i njenog povezivanja?

“Smatramo da je veoma bitno da se u javnom prostoru i diskursu što više proteže ta priča o Hercegovini, o njenim identitetima i narativima. Ona je na neki način u proteklih dvadeset godina bila poprilično zanemarena. Hercegovina je mala regija, fragmentirana je usljed loše infrastrukturne prometne povezanosti, mladi iz raznih krajeva Hercegovine se jako rijetko susreću. Zato smatramo da je medijska forma idealan katalizator novih strujanja među mladima, novih povezivanja I nekog novog rasta regionalnih hercegovačkih perspektiva.”

Projekt predviđa niz info sesija u gradovima na kojima će biti fokus u ovom ciklusu projekta. Koji su to gradovi i možeš li nam reći nešto o samom sastavu i broju ljudi koje se traži?

“Imamo ideju organizirati info sesije u svih sedam gradova, na kojima ćemo potencijalnim učesnicima probati pojasniti koji je program, šta se tu ustvari radi, koje su im prilike, obaveze i odgovornosti, te na kraju, šta mogu dobiti od učešća u jednom ovakvom programu. Info sesije će biti održane u Širokom Brijegu, Mostaru, Stocu, Čapljini, Posušju, Nevesinju i Trebinju. Želimo prije svega motivirati mlade ljude od 18 do 35 godina da se prijave i da zajedno uče kako kreirati priče, ali i da upoznaju i neke nove i drugačije narative o Hercegovini. Mogu se prijaviti, prije svega studenti svih smjerova, bilo bi poželjno da su to političke nauke, žurnalistika ili komunikologija, ali naravno sva druga zvanja su dobrodošla.”

Reci nam nešto više o partnerima koji su dio ovog projekta i ko ga je podržao?

“Bilo nam je veoma bitno da Abrašević ne bude jedini subjekt ovog projekta, tako da nam je veoma drago da smo se uspjeli povezati s portalom Direkt iz istočne Hercegovine, i da ćemo zajedno s njima razvijati info sesije i promovirati materijal i sadržaje, ali isto tako i birati učesnike. Vrlo je bitno naglasiti da projekt ne bi bilo moguće realizirati bez BHR1 koji su nam velikodušno izašli u susret i podržali našu projektnu ideju i na taj način pokazali da im je veoma bitno da se mladi u Hercegovini približe jedni drugima.”