TikTok je društvena mreža koja kratkim video formatima osvaja svijet. Društvene mreže, kao i cjelokupna virtuelna stvarnost, rapidno se razvijaju i mijenjaju, tako da je jako malo naučnih studija koji se bave ovom problematikom. Mi u nastavku govorimo o TikToku i njegovom uticaju na djecu i mlade, ovu mrežu smo analizirali kroz prizmu komunikologije i psihologije.

Dugi tekstovi, videa koja traže koncentraciju i pažnju već dugo se potiskuju sa društvenih mreža. Video formati su postali kraću, dok su tekstovi dobili strukturu kratkih poruka. Ako sadržaj na društvenim mrežama ne okupira vašu pažnju u prvih nekoliko sekundi vi ga po automatizmu mijenjate drugim sadržajem. Društvena mreža koja egzistira na tom principu je TikTok. Riječ je o kineskoj aplikaciji koju koriste milioni mladih ljudi diljem svijeta. Aplikacija sa sobom nosi puno negativnih stvari, a o njima je teško pričati jer ima jako malo naučnih podataka koji se tiču ove mreže. Mi smo potražili odgovore na neka pitanja, a jedna od naših sagovornica je profesorica iz oblasti komunikologije Zarfa Hrnjić Kuduzović. Kaže da je kod djece evidentan deficit pažnje koji je prouzrokovan vizuelnim podražajima društvenih mreža.

„Djeci je sve teže koncentrisati se na knjigu, nastava u školi im postaje dosadna, kao i druge aktivnosti u stvarnosti. Dinamika stvarnog života nije brza kao na društvenim mrežama zbog toga se dešava deficit pažnje. To primjećuju učitelji, profesori i edukatori, a to potvrđuju i naučna istraživanja. Vizuelni podražaji na društvenim mrežama loše utiču na pažnju, a učenje iziskuje određenu koncentrisanost i usamljenost. Djeci se nakon konzumiranja društvenih mreža teško koncentrisati, onda nastava postaje dosadna bez obzira na to što traje 45 minuta“.

Društvene mreže su platforma na kojoj bez problema i pravnog sankcionisanja cvjeta govor mržnje. Ne nedostaje nacionalističkih, šovinističkih, niti mizoginih komentara i poruka. Površnost i dinamičnost društvenih mreža daje više prostora površnim, ogoljenim i bizarnim sadržajima. Ti sadržaji možda ne mogu stvarati javno mnijenje, zbog svoje površnosti i instinktivnosti, ali svakako imaju negativan uticaj.

„Društvene mreže nemaju mogućnost da trajnu vrijednost proizvedu i oblikuju, razlog tome je što ljudi na društvenim mrežama djeluju instinktivno i pod uticajem emocija. Sadržaji koji su popularni su najčešće emotivno potentni i ostrašćeni, često pridonose konfliktualizaciji i polarizaciji mišljenja. Mišljenja koja su umjerena i argumentovana privlače manje pažnje. Dakle, društvene mreže nisu pogodan ambijent za argumentovanu raspravu, nego za govor mržnje i vrijeđanje. To nažalost izaziva najviše klikova i pregleda“.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja nema pravni regulativu po pitanju društvenih mreža i virtuelnog svijeta. Ona je nužna i neophodna, jer samo sa pravnom regulativom stvar se mogu dovesti u red. Zanimljivo je istači da je TikTok kineska aplikacija koja ima drugačiji algoritam funkcionisanja, često prikupljaju lične podatke, te objavljuju sadržaje koji su kontroverzni.

„Za društvene mreže bi trebala važiti regulacija kao i za online i štampane medije. U praksi te stranice, pa čak i online mediji nemaju obavezu ni da se registruju. Sve dok se to pravno ne uredi mi ne možemo očekivati da će se stanje popraviti, biće sve gore i gore. Regulativa se ne treba tumačiti kao napad na slobodu govora, nego odgovornost za javnu riječ“.

Još jedan od negativnih aspekata društvenih mreža jeste stvaranje ovisnosti kod mladih ljudi i djece. Školska psihologinja i profesorica psihologije Marijana Baković Mlačo kaže da djeca ne mogu spadati u kategoriju adrenalinskih ovisnika, međutim postoji ovisnost koju možemo okarakterisati kao ovisnost navike. Ovisnost je rezultat pogrešnog korištenja društvenih mreža kao i manjak roditeljske kontrole.

„Kada govorimo o ovisnosti često govorimo o ovisnosti o psiho-aktivnim supstancama, kod nas je to jedan oblik ovisnosti koji je kod nas društveno poznat. Može biti ovisnost o kladionicama, o internetu, o igrama na internetu i tako dalje. Nažalost, imamo sve veći broj mlađe djece koja pokazuju neki od oblika ovisničkog ponašanja kada su društvene mreže u pitanju. I digitalizacija nastavnog procesa u zadnjih godinu dana je primorala djecu da se vežu sve više za internet, računare i mobitele“.

Bizarni i opasni TikTok izazovi već nekoliko puta su plijenili pažnju javnosti u regionu. Izazov kao što je lizanje wc daske u javnom toaletu je bizaran, ali moramo uzeti u obzir starosnu dob koja bez razmišljanja prihvata slične izazove. U virtuelnoj stvarnosti broj lajkova daje legitimitet sadržaju, a u utrci za lajkove sve postaje dozvoljeno.

„Mi nigdje ne spominjemo odgojno-obrazovne kompetencije, ne možemo djeci davati tako opasne stvari bez ikakve prethodne edukacije. Ja mislim da trebamo početi od edukacije roditelja koji su ključni u ovom problemu. Nije dovoljna popularnost da bi neki sadržaj bio u redu, jer mi znamo da su kroz historiju različite politike bile visoko popularne, a dovele su do fašizma i genocida. Ne trebao sada ići prema tome da uništavamo čovječanstvo zbog popularnosti. Moraju postojati neki normativi koji će odrediti šta je prihvatljivo, a šta nije“.

Da priču ne bi završili u negativnom tonu razgovarali smo i sa jednim tiktokerom na čijem kanalu nećete naći baš ništa negativno. Teo Domuzi na TikToku poznatiji kao Kapetan Teo aplikaciju je počeo koristiti kako bi znao kakav sadržaj konzumiraju njegovo kćerke, ubrzo je napravio kanal i počeo objavljivati videa.

„Ja sam po prirodi veseo čovjek, volim šalu i pozitivnu energiju. Dosta videa napravim u momentu, nemam velike pripreme i razmišljanja, sve se dešava u momentu. Obrađujemo neke životne teme koje se tiču muško ženskih odnosa, braka i stvari koje čini svakodnevicu nas običnih ljudi“.

Teo kaže da se uspijeva izboriti sa lošim komentarima i nacionalističkim profilima. Kada je čovjek zreo i medijski pismen moguće je ovakve aplikacije koristiti na benigan način, te širiti neku pozitivniju energiju. Naš sagovornik smatra da TikTok pruža mogućnost izbora, jer algoritam tako funkcioniše da korisnik bira šta želi konzumirati.

„Ja nemam puno loših iskustava, ako bude loših komentara ja tome ne pridajem veliku važnost. Možda me zbog toga i zaobilaze takvi komentari. Susrećem se sa profilima koji šire mržnju, ali TikTok daje mogućnost  da se taj profil prijavi i ugasi. Na taj način i ja zastupam borbu protiv nacionalizma i govora mržnje“.

Društvene mreže i novi mediji su neizostavan dio našeg života, međutim na nama je da na lobotomizirajuće stvari koje one sa sobom nose pristanemo ili ne pristanemo. Nužno je djecu, ali i one malo starije medijski opismenjavati, kako bi kritički mogli da analiziraju sadržaje kojima su okruženi, a ponekad i bombardovani.


Imran Maglajlić
Imran Maglajlić je diplomirani kulturolog, koji trenutno živi i radi u Banja Luci. Tokom studiranja počeo se baviti novinarstvom, te je radio na community radiju, pisao za lokalni sedmični list i alternativne časopise. Od 2019. godine dio je tima Omladinskog programa BHRT-a. Najčešće donosi priloge iz svijeta kulture i umjetnosti, a često objavljuje kritičke osvrte na književna, pozorišna, muzička i filmska djela. Moderirao je književne i poetske večeri, te surađivao sa institucijama kulture, kroz različite projekte.