Svršeni osnovci u RS ovih dana odlučuju koju srednju školu će upisati. Privilegiju da prvi biraju srednjoškolsko zanimanje imaju odlični učenici, odnosno, svi koji iz osnovne škole nose od 60 do 70 bodova iz više predmetne nastave. Praksa je pokazala da ovi učenici najčešće upisuju Gimnaziju, Medicinsku i Ekonomsku školu. Ali, prema riječima ministrice prosvjete i kulture RS Natalije Trivić neki trendovi se mijenjaju.
“Sve više se interesuju i za tehničke stručne škole koje su četverogodišnje i koje imaju zanimanja koja su u vezi sa metalnom industrijom, odnosno, CNC operaterima koji su budućnst u proizvodnjama širom Republike Srpske i svijetu. Poimanje zanimanja kao zanata danas mijenja oblik. Mi smo radili standardizaciju i reviziju zanimanja prošle godine i neka zanimanja smo izbacili, a neka nova uveli jer je privreda u stalnom kretanju i rastu. Moramo da prilagođavamo upisne politike sa tržištem rada sa regijama jer nije ista upisna politika u svakoj lokalnoj zajednici koja je zadužena za lokalni ekonomski razvoj. I ove godine nastavljamo stimulativnu politiku upisa za deficitarna zanimanja gdje ćemo učenicima obezbjediti 100KM za mjesečnu stipendiju i troškove prevoza ukoliko im je to potrebno.”
Agrotehničar, pekar, mesar, CNC operateri na drvetu i metalu spadaju u deficitarna zanimanja. Za njih je obezbjeđena i plaćena praksa kod poslodavca sa mogućnošću zaposlenja odmah nakon završene škole.
“Izmjenama Zakona smo prošle godine omogućili da učenici moraju minimalno 25% praktične nastave obavljati kod poslodavca. U programu koji smo provodili plaćene učeničke prakse imali smo više od 100 kompanija koje su se uključile u taj program što je jasan pokazatelj da su i kompanije zainteresovane da imaju učenike na praktičnoj nastavi koje će obučavati i koje će po završetku imati mogućnost zapošljavanja u istima.”
Osvrćući se na PISA istraživanje koje je pokazalo da naši učenici nemaju funkcionalno znanje, ministrica Trivić je rekla da djeca moraju naučiti kako da uče i da posjeduju stvarna znanja.
“Mi moramo da naučimo djecu da razmišljaju, kako da riješe određene zadatke i probleme jer sve to će im poslužiti u svakodnevnom životu. To je neka vrsta i cjeloživotnog učenja. Moramo da ih učimo kako da uče, na koji način da dođu do stvarnih znanja, da ih uključimo u istraživanja u okviru samog časa i stoga smo kroz proces digitalizacije u osnovnim školama uveli interaktivnost u procesu izvođenja nastave gdje učenik nije pasivni posmatrač već učesnik u izvođenju iste a mi ćemo ovog ljeta obaviti i edukacije samih učitelja koji će to isto provoditi u učionicama.”
Ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna, nova školska godina koja počinje 01.septembra biće u punom kapacitetu s tim što će se u nastavni proces uvesti i korišćenje digitalnih alata koji će omogućiti učenicima veću interaktivnost a nastavnicima olakšati i modernizovati proces izvođenja nastave. Tradicionalan oblik učenja sa upotrebom novih tehnologija je najbolje riješenje.
