Adolescencija je doba koje donosi želju za samopotvrđivanjem i izgradnjom stavova. Radoznalost, želja za dokazivanjem, pritisak okoline su okidači za eksperimentiranje sa alkoholom i drogama. U Mostaru je, s ciljem prevencije i borbe protiv ovih pošasti, predstavljen projekat uz pomoć koga bi društvo trebalo da se odlučnije uhvati u koštac sa problemom.
Mladi su zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, neiskustva i mladalačke sklonosti najugroženija grupa za usvajanje obrasca ovisničkog ponašanja. Djeca i mladi počinju uzimati drogu veoma rano. Uglavnom se to dešava iz prevelike želje za uklapanjem u sredinu, za određenim dokazivanjem i stvaranjem statusa u društvu. Mnogi od njih samo eksperimentišu, odnosno samo probaju, neki postaju povremeni ili redovni konzumenti dok se kod nekih razvija ovisnost. Projekat putem kojeg će se boriti protiv pošasti mladih današnjice je predstavljen u Mostaru, a aktivno učešće imat će Populacijski fond Ujedninjenih naroda i predstavnici iz Bosansko-podrinjskog i Kantona Sarajevo, gdje su pilot projekti već ostvarili određeni uspjeh. Nadija Bandić, pomoćnica Federalnog ministra obrazovanja i nauke ističe da su podaci sa terena alarmantni.
„Ovaj okrugli stol ima dva primarna cilja: prije svega želimo da čujemo prezentirana iskustva iz Bosansko-podrinjskog i Kantona Sarajevo gdje su ove teme već integrirane u obavezni nastavno-obrazovni proces te da se dogovorimo o širenju ove teme, odnosno integriranja u nastavno obrazovni proces i drugim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. S obzirom na aktualnost teme odlučili smo se da zajedno sinergijski u saradnji vladinog i nevladinog sektora aktueliziramo ovu temu. Naime, analizirali smo najnovija istraživanja o zdravlju mladih u Bosni i Hercegovini i oni su pokazali da u Bosni i Hercegovini nažalost postoje različite vrste socijalnih patologija, i mogu slobodno reći da mladi čovjek u najranjivijoj dobi kao što je adolescencija počinje da poseže i za psihoaktivnim supstancama. Često je i vrlo agresivan i vrlo nasilan. Povećava se broj samoubistava. Mladi ljudi su često neaktivni također, nezdravo se hrane i odlučili smo se da na sve te probleme damo jedan snažan odgovor na području Federacije Bosne i Hercegovine. Odlučili smo prije svega da formirano radnu grupu na području Federacije Bosne i Hercegovine koja će razmatrati ova dva modaliteta koja se već provode u Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo te da integriramo ovu temu i u druge kantone”
Kada govorimo o tradicionalnim drogama poput alkohola i duhana mnogi mladi ih uzimaju jer osjećaju da je to socijalno prihvatljivo ponašanje. Ako takvo ponašanje počinje ometati svakodnevne aktivnosti onda ipak govorimo o ovisnosti. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, želi raditi na rješavanju problema sa mladima među kojima su najizraženiji nezdrav život, agresivnost, te konzumacija alkohola i droge. Željko Blagojević, vršilac dužnosti šefa Ureda Populacijskog fonda u BiH ističe da za razvoj svake države potrebno je jačati ljudski kapital, u ovom slučaju mlade.
Ljudski kapital da bi se osnažio treba osnažiti kako obrazovni sistem tako i zdravstveni sistem. Mi smo se ovdje okupili da radimo na jačanju sistema da se kroz obrazovni sistem unaprijedi zdravlje mladih ljudi. Za početak bih rekao da Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini radi u skladu sa medunarodnim standardima, znači ovo je tema koja je davno razvijena širom svijeta, koja se pokazala jako uspješnom a također napomenuo bih da mi radimo već duži niz godina sa Bosansko-podrinjskim i Kantonom Sarajevo gdje su se već neki pilot projekti razvili i pokazali veoma uspješni.”
Savjetnica Ministarstva za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo, Melisa Mizdrak kaže je da je predmet Zdravlje i životni stilovi u Kantonu Sarajevo prisutno od 2013 godine, te da se pokazalo korisnim.
”Teme koje se izučavaju unutar nastavnog predmeta Zdravi životni stilovi doprinose općem psihofizičkom zdravlju i dobrobiti mladih, odnosno naših učenika. To su teme koje su u funkciji inkluzivnost i empatije, kretivnosti, komunikacijskih vještina i općenito dobrobiti mladih ljudi.”
Okrugli stol okupio je predstavnike kantonalnih ministarstava obrazovanja i prosvjetno-pedagoških zavoda, Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za populaciju i razvoj, te istaknute stručnjake i educirane nastavnike koji realiziraju ove teme u okviru nastavno-obrazovnog procesa.
Dobra praksa u spomenutim kantonima trebala bi biti vjetar u leđa da se iste stvari rade i u ostalim kantonima pa i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Šteta je samo što je u Kantonu Sarajevo ova praksa prisutna već od 2013. godine a danas se tek razmatra da se uvede i u ostale kantone.
Od početka 2020 godine i pandemije bolesti COVID – 19 stil života se drastično promijenio. Ta kriza utjecala je između ostalog i na proizvodnju, krijumčarenje, distribuciju i upotrebu droga u Evropi, prema Evropskom izvješću o drogama 2021: trendovi i razvoj.
Prevencija je put do zdravlja. Pravovremeno informisanje, širenje dobre prakse način je da mladima pružimo model zdravog života.