Kako jedemo, šta i koliko? Kako vrsta i način ishrane utječe na našu energiju i zdravlje? Ovako postavljena, pitanja zvuče jednostavno. Protekle sedmice u Centru za kulturu u Mostaru, dr. Rakesh Zopa ponudio je drugačiji pogled na pojam hrane i nutriciozma kroz drevno učenje Ayurvede.
Ayurveda – grubo prevedeno nauka o zdravlju – izvore vuče iz starih vedskih tekstova na sanskritu koji nisu toliko detaljno dostupni na internetu. Doktor Rakesh Zopa studirao je Ayurvedu i herbologiju u Indiji, a u posljednje vrijeme boravi u Europi gdje je u svojevrsnoj misiji podučavanja ovog drevnog znanja. U Centru za kulturu u Mostaru održao je uvodno predavanje o samom konceptu, nakon kojeg slijede, kako je najavio, detaljnija izlaganja o hrani i načinu ishrane.
“Riječ ayurveda – ayu je zdravlje, veda je nauka. To je nauka o životu stara preko 5000 godina. Gleda na osobu na holističan način, promatra osobu kao kombinaciju uma, tijela i duše. Kad su ove stvari balansirane, osoba je zdrava, kad nisu – nije. U suštini je ayurveda je priručnik koji dobijete uz mašinu zvanu tijelo.“
Posebno su interesantni stari Vedini tekstovi na sanskritu koji su najbolji izvori za sve ove informacije?
“Ovi tekstovi su napisani nedavno, ali su dati ljudskom rodu usmenim putem. Svi ovi tekstovi napisani su na sanskritu i stari su preko 5000 hiljada godina, kao i sama ayurveda. Niti jedna riječ nije izmijenjena, jer su relevantni i dan danas. Važno je držati se ovih izvora informacija što je više moguće, jer su autentnični. Postoji nekoliko vrsta tekstova poput Charakasamitta ili Ashtangaradeya. To su neki najčešći tekstovi koji se bave ovim.“
Ayurveda naglašava važnost lokalne hrane, to je interesantno za naš kontekst ovdje.
“Iako je Ayurveda nastala davno, primjenjiva je i danas jer se veže za univerzalne zakone prirode. Mi vjerujemo da je sve ono što je dobro za osobu iz određenog područja – uzgojeno i raste na zemlji na tom području. I sve što je prikladno za određeno godišnje doba, raste u toj zemlji. Stoga ayurveda zapravo promovira držanje lokalne hrane prilagođene godišnjem dobu.“
Obzirom da mi ovdje jedemo puno mesa, bilo je riječi o tome kako meso danas više nije zdravo za nas. Zanima me Vaše mišljenje o tome, kao i o kvaliteti vode koju pijemo?
“Meso u današnjem vremenu nije toliko kvalitetno i mnoga istraživanja govore o tome kako meso ne odgovara ljudskom tijelu. Ja bih preporučio da se meso ne jede toliko. A što se tiče kvalitete vode, da, to je veliki problem. U suštini, koliko god je to moguće, trebamo se držati prirodnih izvora vode. I sretni ste ovdje da u okolici Mostara imate jako puno izvora prirodne vode.”
S ozbirom da ovo slušaju uglavnom studenti, ono što je važno u Vašem predavanju bio je taj odnos uma i tijela. Na koji način um vara tijelo i na koji način tijelo upozorava um tokom ishrane? Pogotovo me to zanima u vezi s koncentracijom i učenjem?
“Kao što sam govorio, Ayurveda promatra i utjecaj hrane na um. Postoji određena hrana koja pomaže da budete entuzijastični i energični, kao i hrana koja uzrokuje anksioznost i depresiju. Svježe povrće, voće, mlijeko su vrste hrane koje su – sattvične – daju pozitivnu energiju. Hrane kao što su meso, ustajala hrana, hrana pržena u dubokom ulju, nije hrana koja je dobra za um. I trebamo biti svjesni ovih stvari.”
Kako ljudi mogu naći više informacija o Vašem istraživanju?
“Možete potražiti shrishriayurveda na internetu – tu možete naći niz blogova s dosta autentičnih informacija o ayurvedi.”
Predavanja dr. Rakesha Zope nastavljaju se u Mostaru u kojima će zainteresirani posjetitelji imati priliku upoznati se više sa energijama u hrani koju jedemo, o specifičnostima lokalne kuhinje i njenih utjecaja po um i tijelo, ka i o načinima svjesnosti prilikom planiranja ishrane, a dr. Zope, kako saznajemo stoji na raspolaganju i za individualne sesije u kojima nudi pojedinačnu analizu osobne ishrane, te savjete o njenom balansiranju.