Pod motom – Mladi pišu za mlade, PU “Lokal pres”, čiji je OP BHRT-a saradnik, projektom Generacija ZED za lokalne medije okupilo je mlade ljude da kreiraju sadržaj i slobodno progovore o svojoj potrebi da budu informisani i da budu zastupljeni u medijima. Putem 30 medijskih priloga, mladi novinari/ke, polaznici/ce ranijih novinarskih radionica Lokal presa, kreiraju sadržaje za mlade koji besplatno prenose lokalni mediji, članice PU “Lokal pres” u svojim online izdanjima i na društvenim mrežama. Na taj način doprinosi se većoj zastupljenosti mladih u kreiranju medijskih sadržaja, višem stepenu otvorenosti lokalnih medija za inicijative i teme koje su mladima kao ciljnoj grupi važne i zanimljive, intenzivnijem korišćenju društvenih mreža kao komunikacionih kanala prema novoj publici. Projekat se reakizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD (USA).
Lokalni mediji ovim projektom otvaraju vrata mladima za njihovo učešće u kreiranju medijskog sadržaja. Prvi put, u ovom projektu mladi imaju svoje urednike, donose samostalno svoje odluke i kreiraju sadržaj bez miješanja starijih kolega iz novinarske branše.
“Ničega u životu ne treba da se plašimo, već samo da razumijemo”, rekla je velika naučnica Marija Kiri. Da li ste se ikada pitali kako je studirati hiljаdama kilometara od kuće, kako se osamostaliti i kako je biti djevojka u svetu inženjeringa? Na sva ova pitanja razgovarali smo sa Lenkom Zarev.
Upoznajte Lenku
Lenka Zarev je studentkinja na Univerzitetu primijenjenih nauka Gornja Austrija, smjer za elektrotehniku, što na prvu može da zvuči neobično. Svestrana je osoba koja se van školskog obrazovanja bavi raznim stvarima. Jedna je od osnivačica Taboo dnevnika, a prije odlaska u Austriju bila je polaznica seminara astronomije u IS Petnica, u okviru svoje srednje škole, Vazduhoplovne akademije, radila je na projektima u vezi sa dronovima, studijama slučaja i tome slično.
Studije elektrotehnike u Austriji
Lenka navodi kako je oduvijek imala veliku strast prema matematici, fizici i ostalim tehničkim naukama, te nije veliko iznenađenje što se opredijelila na ovakav korak.
Htjela sam izazov za sebe, jedini način kada se osjećam ispunjeno jeste kada prevaziđem nešto što mi predstavlja veliki izazov u životu. Elektrotehnika je jedna od oblasti koja se smatra najtežom za studiranje. Svidjelo mi se što je vrlo svestrana oblast i što nudi mogućnost rada u svim industrijama od avijacije i svemirske industrije do mode i dizajna.
Jako mi je bilo bitno da studiram na engleskom jeziku, a Austrija je jedna od rijetkih zemalja koja ima program na engleskom, a pritom je i jako pristupačno za naše studente, objašnjava naša sagovornica.
Novi izazovi i internacionalna prijateljstva
Lenka govori da nakon godinu dana života i studija u inostranstvu na sebi primjećuje velike promjene. Navodi kako se dosta osamostalila, upoznala divne ljude sa svih kontinenata, novu kulturu i naučila kako da se prilagodi i ostvari kompromise.
Meni iskreno nije bilo teško da sklapam prijateljstva, uprkos kulturološkim, religijskim i ostalim razlikama, jer smo na kraju dana svi u istom košu, suočavamo se sa istim problemima i izazovima. Najviše kontakta imam sa internacionalnim studentima, a manje sa Austrijancima. Držimo se zajedno kao porodica, svaki dan smo zajedno na predavanjima, potom učimo zajedno, kuvamo, izlazimo, putujemo.
Prednosti i izazovi studija u inostranstvu
Kao neke od prednosti studiranja u inostranstvu Lenka navodi networking momenat, za koji ima dosta mogućnosti. Kolege iz odjeljenja dolaze iz čitavog svijeta i kasnije sa njima može da ostvari poslovne saradnje. Postoji mnogo prilika, poput međunarodnih radionica i konferencija. Diploma EU je, takođe, važan faktor jer otvara mnogobrojna vrata ka Evropi, ali i čitavom svijetu, što je velika prednost u odnosu na Srbiju.
U početku sam bila jako nesigurna da li posjedujem znanja koja su potrebna kako bih učila u drugoj državi. Plašila sam se da li me je naše srpsko srednjoškolsko obrazovanje dobro pripremilo. U inostranstvu su svi imali potpuno drugačije pređašnje znanje i sada svi treba da se prilagodimo nekom novom sistemu.
Lenka takođe smatra da je naše obrazovanje zapravo poprilično jako, naravno, zavisi od škole do škole, ali je sve u svemu stekla dobru osnovu.
Dok ne odemo u inostranstvo, ne shvatimo koliko su kulturne razlike bitne i kako se isti postupci mogu totalno drugačije tumačiti. Potrebno je prihavatiti to i takav način života. I dalje se navikavam, njihov način ponašanja nije ni gori ni bolji od našeg, samo drugačiji i trudim se da iz toga izvučem sve najbolje što mogu.
Razlike su dosta uticale na Lenku, postala je dosta otvorenija i ima mnogo više samopouzdanja, a u trenucima kada se oseća poraženo, samo se sjeti šta je sve postigla za tako kratko vrijeme.
Zašto mali broj djevojaka upisuje elekrotehniku?
U mom odjeljenju oko 20 procenata čine djevojke. Mislim da je problem što od ranog djetinjstva i tokom odrastanja djevojke su više usmjerene na društvene nauke i nisu podržane da studiraju predmete u vezi sa naukom i tehnologijom.
Međutim iz moje prakse, iako manji broj njih upusuje ove studije, manje njih i odustaje, istrajnije su i nalaze se na samom vrhu učenika. Definitivno uspijevaju, samo ih treba ohrabriti. Ukoliko te to zanima, učiš o tome, istražuješ i radiš na sebi – uspjeh je moguć. Ne postoji nikakva nevidljiva prednost koju muškarci imaju.
,,Reci DA svemu što ti se nudi u životu“
Najviše učim i napredujem ukoliko sebe stavim u situacije izvan zone komfora, koje mi djeluju jako zastrašujuće. Čitavo putovanje za Austriju je bila vrlo zabrinjavajuća situacija i sebi sam postavljala razna pitanja – da li sam dovoljno dobra za to? Zašto idem tamo? Ali ipak ništa ne znaš dok ne probaš, zato budite otvoreni za sve stvari i ne dozvolite da čitav život maštate o boljoj budućnosti, već stvarno radite na tome jer sami stvaramo svoju budućnost.
Autorka: Marija Zorić
