U ovoj priči idemo do Zenice i Centra ženskih prava, organizacije koja se bavi unapređenjem i zaštitom žena i djece u svim društvenim odnosima.  Početkom godine razgovarali smo sa članicama ove organizacije o njihovim aktivnostima, a povod našeg ponovnog razgovora jeste izložba koja se desila u zeničkoj Sinagogi.

Centar ženskih prava je neprofitna, nevladina organizacija koja postoji od 1996. godine, a ranije je djelovala pod imenom Centar za pravnu pomoć ženama. Promijenila je svoj naziv, ali su cilj, zadatak i misija ove organizacije ostali isti. Naredne godine Centar ženskih prava obilježava 25 godina rada, odnosno 25 godina rada na afirmaciji, promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava,  kaže Edina Sejmenović, PR Centra.

“Ko god zna za Centar ženskih prava, zna da je Centar usko vezan  sa servisom besplatne pravne pomoći, što jeste naša glavna programska aktivnost. Imamo  odjel za besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku žrtvama nasilja, ženama i djeci. Pojavom pandemije smo, kao i svi, ostali zatečeni, ali smo ubrzo naš rad prilagodili online svijetu. Uspješno smo došli do svih koji su nas trebali u ovom kriznom periodu”.

U okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ Centar ženskih prava realizovao je uličnu akciju kroz koju su građane i građanke upoznali sa inicijativom o izmjeni i dopuni Zakona o zaštitu od nasilja u porodici, Federacije Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune odnose  se na uvođenje „Instituta osobe od povjerenja“. Podrška za ovu inicijativu od strane sugrađana i sugrađanki nije izostala.

“Ljudi su shvatili da je institut osobe od povjerenja prijeko potreban i da bi imao dvojako dejstvo za žrtvu. To znači da bi žrtva imala osobu koja će joj pomoći da prijavi nasilje, osobu koja može za nju da priprema sudske postupke, a da to ne košta ništa. Znamo da je to posao advokata, ali koliko je tu senzibilnost prisutna uvijek je upitno”.

Druga aktivnost Centra ženskih prava jeste realizacija izložbe pod nazivom “Polet žena”, koja je nastala u okrilju organizacije za kulturu i umjetnost “Crvena”. Izloženi artefakti svjedoče o važnosti i značaju AFŽ-a za moderno bosanskohercegovačko društvo.

“Izložba prvi put putuje, a prošle godine je prvi put postavljena za 8. mart u Historijskom muzeju, nekadašnjem Muzeju revolucije. Ono što bi svakako izdvojila jeste zavjesa na ulazu, koju ne možemo naći ni putem Googla. Na njoj je slika koja je nastala na skupu u Drvaru, dva mjeseca prije osnivanja AFŽ-a 1942. godine. Ova slika je probudila dosta interesa među ljudima, vidimo da nije riječ o šačici žena, nego velikom broju koji kasnije prerasta u pokret”.

Iako je AFŽ postojao samo 11 godina, udario je temelje emancipacije i progresa, a zahvaljujući njemu žene su se uključile u društvo i izborile za svoju samostalnost. Puno je žena koje su u toj borbi izgubile život, vjerujući da stvaraju bolji i pravedniji svijet. Jedna od markantnih ličnosti toga vremena je i Banjalučanka Vahida Maglajlić, čije se ličnosti i djela mladi opet počinju sjećati, te čuvati od ponovnog zaborava. U zeničkoj Sinagogi, gdje se održava izložba, postavljeni su i neki od ličnih predmeta Vahide Maglajlić.

“Vahida je imala priliku da se školuje, iako je poticala iz jedne ugledne muslimanske porodice, njoj je otac dozvolio da završi školu. Ona je uspjela biti toliko glasna, da je uspijevala organizovati sijela na kojima je budila svijest kod žena. Kasnije će ta sijela biti jako bitna za sam AFŽ”.

Izložba je privukla veliku pažnju Zeničana i Zeničanki. Zbog propisanih epidemioloških mjera broj posjetioca bio je ograničen, međutim članice Centra ženskih prava potrudile su se da nikome ne bude uskraćena posjeta izložbi.

“Mnogi sugrađani i sugrađanke su posjetili ovu izložbu, bilo je tu ljudi raznih profila i starosnih dobi. Dolazili su srednjoškolci i srednjoškolke, studenti i studentice, s obzirom da smo putem našeg Facebook profila podijelili uputu da ako neko želi posjetiti izložbu to mora najaviti. Nismo očekivali da će ovoliko mladih ljudi izraziti želju da se upozna sa djelovanjem AFŽ-a”.

Ako želite saznati nešto više o AFŽ-u, posjetite stranicu www.arhivafž.org, na kojoj će pronaći puno informacija o ovoj progresivnoj i snažnoj organizaciji. Svih heroja i heroina jednog burnog i teškog vremena, koji su udarili temelje za stvaranje pravednijeg društva sjećamo se sa puno ljubavi i poštovanja.


Imran Maglajlić
Imran Maglajlić je diplomirani kulturolog, koji trenutno živi i radi u Banja Luci. Tokom studiranja počeo se baviti novinarstvom, te je radio na community radiju, pisao za lokalni sedmični list i alternativne časopise. Od 2019. godine dio je tima Omladinskog programa BHRT-a. Najčešće donosi priloge iz svijeta kulture i umjetnosti, a često objavljuje kritičke osvrte na književna, pozorišna, muzička i filmska djela. Moderirao je književne i poetske večeri, te surađivao sa institucijama kulture, kroz različite projekte.