U Kantonu Sarajevo, u toku je rad na izradi novog Zakona o visokom obrazovanju koji bi trebalo da reguliše brojna pitanja i probleme u ovoj oblasti, a prema najavama, njegova primjena trebala bi početi od naredne akademske godine. Na izradi Zakona radi komisija koja ima više od 20 članova, a cilj je boljitak i napredak visokog obrazovanja zarad kvalitetnije budućnosti studenata.
Pripremila Jovana Sando, novinarka OP-a.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS od počekta ove godine podijeljeno je na sferu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, dok je drugi dio u svrsi nauke, visokog obrazovanja i mladih. Riječ je o procesu koji je nastao još 2018. godine, ali je zaustavljen smjenama vlasti u ovom kantonu. Ministarka za nauku, visoko obrazovanje i mlade Melika Husić Mehmedović smatra da je razdvajanje bio dobar potez, kako bi se više vremena ubuduće moglo posvetiti visokom obrazovanju i nauci, budući da se ono suštinski razlikuje od obrazovanja na nižim nivoima, osnovnog i srednjeg.
“Jeste mnogo posla, mnogo stresa, u ovih prvih mjesec dana rekla bih mnogo neočekivanih stvari što je zahtijevalo uspostavljanje ministarstva. Ministarstvo pravimo od početka, od nule, od papirića, tako da do juče sam ja bila jedina uposlenica tog ministarstva, tako da zaista je veći izazov napraviti ministarstvo nego što sam očekivala.”
Ranijom ulogom ministarstva, smatra Husić Mehmedović, nije bilo moguće pokriti sva polja koja su bila u njegovoj nadležnosti. Od prioriteta u svom mandate ističe rad na Zakonu o visokom obrazovanju. Za postojeći kaže da prevaziđen, kojeg treba modernizovati, učiniti ga fleksibilnijim I na kraju usmjeriti univerzitete priliku da se razvijaju u pravcu modernih, regionalnih, a onda i evropskih i svjetskih univerziteta.
“Ovo je bilo prijeko potrebno, kamo sreće da se i ranije uradilo, uopšte ne znam kako je neko imao hrabrosti da se uhvati ovako velikog resora kakav je bio raniji i drastično drugačiji. Tako da, mislim da je dobra odluka, i koji su prioriteti? Pa kako sam naziv i stubovi kažu nauka, visoko obrazovanje i mladi, i onako poprilično pokrivamo sve za sada. Što se tiče visokog obrazovanja tu smo prvo krenuli i tu je hitno potrebno donošenje novog zakona o visokom obrazovanju. Dakle prve sedmice se krenulo na izradu novog zakona, radne grupe zaista vrijedno, vrijedno, vrijedno rade jer imaju zahtjevne rokove. Što se tiče nauke, tu smo, ne mogu reći pobjedu ali značajan korak napravili, a to je da smo obezbijedili najveći budžet ikada do sada, što je još uvijek drastično iza naših susjednih zemalja, dakle duplo više nego dosadašnji najveći budžet, i sada raspisujemo kriterije kojima će se voditi ti naučno-istraživački projekti, a što se tiče mladih počinjemo i saradnju sa Vijećem mladih, sa NVO, postavljamo neke prioritete ka kojim ćemo se dalje kretati.”
Na novom Zakonu radi komisija od 26 članova, i ima rok od 60 dana da ga završi. Ministarka očekuje različita mišljenja i neslaganja, ali vjeruje da će posao biti završen na vrijeme.
“Zakonski okvir, prije svega, zahtjeva jedno ozbiljno denormiranje jer je trenutni Zakon kao vodič, previse ima detalja u njemu i zato bi mu se trebalo pristupati ponovno. Dakle, nama se svake dvije godine mijenja zakon o visokom obrazovanju što je zaista teško pratiti. Tako da ovo će biti maltene svođenje na okvirni zakon kojem će onda podzakonski akti koji su mnogo lakše promjenjivi, mnogo fleksibilniji biti neka potpora i korektivni faktor, a zakon treba da traje duže. Dakle Zakon, ima prioritet da bude usklađen sa evropskim zakonima gdje nam je prvi ‘benč mark’ Slovenija i Austrija, prvenstveno Austrija. Dakle svi članovi su dobili Austrijski zakon, i na kraju ćemo imati konzultante iz EU, konkretno iz Austrije koji će provjeriti njegovu usaglašenost sa evropskim propisima.”
Dugoročno gledano, veliku uspjeh za minstarku bi bio I veći obim razmjene studenata. Razmjena kulturoloških načela, načina obrazovanja i širenje vidika, su samo neke od stvari koju naši mladi mogu spoznati a i mladi iz stranih zemalja o nama.
“Ja bih iskreno željela da se mi otvorimo malo više i da dobijemo malo veći broj stranih studenata i da naši student imaju veće prilike kroz, ako ništa, kroz Erasmus+ mobilnosti odlaska na strane univerzitete. Kada naš student provede jedan semester negdje drugo on dobije bogato iskustvo koje je onda dragocjeno kada ga prenese nazad, kada ga podjeli sa svojim kolegama i kolegicama koji nisu imali to iskustvo. Nama je značajno da naši studenti odu, da vide drugu kulturu i sistem obrazovanja, i da to onda vrate u BiH. Takođe podjednako važno, a možda i važnije da dobijemo strane student ovamo. Čim nam dođe strani student promjeni potpuno dinamiku grupe, potpuno se promjeni rad prema tom jednom studentu, tako da je otvorenost prema međunarodnim studentima izuzetno važna.”
Ono što mladima najviše nedostaje je praksa, primjena znanja i teorija. Zanimanja se mijenjaju kroz decenije, mnogih sada i nema. Takođe nema ni onih koja će tek za dvadeset godina postojati. Zajednički napor mora biti rad na prilagođavanju sredini I poslovnom tržištu.
“Nama nedostaje prakse pogotovo u nekim oblastima, ali nedostaje nam i vještina, Lista od najatraktivnijih zanimanja, ta zanimanja prije dvadeset godina nisu ni postojala, isto tako za dvadeset godina biće neka zanimanja koja mi danas ne učimo. ali ta core znanja ostaju. Međutim vještine su one koje stvaraju naše drugačije kompetence i koje nas prave senzibilnijim prema okruženju, bolje kritički razmišljamo analiziramo problem, elokventniji smo, lakše pregovaramo. Dakle to su neke vještine na kojima moramo raditi i sa studentima i sa učenicima.”
Nakon Zakona o visokom obrazovanju plan je da ista komisija nastavi rad na Zakonu o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Više se očekuje i od studenata. Nova minstarka ističe da je njihov glas izuzetno bitan, zbog čega se nada će u budućnosti biti više korišten za razvojne ideje, a ne samo za olakšice.