Uvijek aktuelna tema u Bosni i Hercegovini je prosjačenje i seksualna eksploatacija djece. Iako je prethodnih godina ostvaren određen napredak u nekoliko oblasti dječijih prava, i dalje su prisutne nejednakosti, posebno u romskim zajednicama koji su najbrojnija i najugroženija manjina.
Bosanskohercegovačka svakodnevica je da hiljade djece, umjesto u školske klupe, ujutro idu na ulice kako bi prosjačila. Iako su česti ovakvi prizori i dalje bude osjećaj sažaljenja. Također, mnogi žele da im pomognu i misle da je pomoć davanje novca. Ali taj novac najčešće ne ide njima, niti se na taj način osigurava hrana i ostale njihove potrebe. Oni su žrtve trgovine djecom, objašnjava Dervo Sejdić, predsjednik Romskog informativnog centra Kali sara.
“Neko kaže – prosjačenje je iz nužde. Razumijemo da je romska populacija nezaposlena u da je situacija vrlo teška, ali nikada ničime nećemo opravdati zloupotrebu djeteta. Mi ulazimo u romsku zajednicu, razgovaramo s njima, obavještavamo ih da to nije dozvoljeno, a onda ih upozoravamo na štetnost zloupotrebe djeteta kada govorimo i o socijalnom prosjačenju”.
Ovaj problem se različito tretira na raznim nivoima vlasti. I to je možda i najveći problem. Navođenje na prosječanje tretira se različito – kao prekršaj ili krivično djelo, a samo prosjačenje kao prekršaj. Na područja HNK-a, a naročito u Mostaru, prosjačenje je na vrhuncu u vrijeme turističke sezone. Sejdić ističe važnost edukacije u ovoj oblasti.
“Održavamo i sastanke i treninge za institucije vlasti, treninge socijalne pravde u kom nastojimo razbiti te stereotipe predrasude pa i diksriminaciju koja vlada u institucijama BiH”.
O problemu maloljetne djece koja se bave prosjačenjem i džeparenjem, iza kojih stoje neke druge osobe, govori i glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić. Kaže da je protekle godine zbog ovih slučajeva bilo i hapšenja.
“Problem sa maloljetnom djecom koje se bave prosjačenjem i džeparenjem izuzetno je prisutan. Prošle godine smo imali slučajeve gdje smo nekoliko osoba lišili slobode i podnijeli izvještaj tužilaštvu.”
U borbi protiv trgovine i seksualnog iskorištavanja djece uglavnom se sistemski bore nevladina udruženja. Mostarsko udruženje ”Novi put” iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, a dobili su i prestižna priznanja u Kraljevini Švedskoj i Londonu. Razmjere ovog problema ističe Abida Pehlić, predsjednica Udruženja.
“Prošle godine je identifikovano 80 žrtava – to je samo zvaničan broj identifikovanih osoba. Od toga je preko 90% bh. državljana, što ilustruje podatak da je trgovina ljudima, kao oblik modernog ropstva, prisutna u BiH. Od tog broja, njih 45 su bili maloljetnici. To ukazuje na razmjere ovog problema”.
Društvene mreže pogoršavaju ovaj problem. Sve češće su djeca žrtve seksualne eksploatacije, ucijenjena fotografijama i videima eksplicitnog sadržaja. Svi moramo reagovati, a posebno djeca i roditelji. Trebaju se obratiti školi, školskom pedagogu, razrednicima, psiholozima ali i humanitarnim organizacijama koje se bave tim problemom. Trgovina ljudima, a prvenstveno maloljetnicima, veliki je problem a prevencija je ključna, zaključak je stručnjaka.