Put ka čistom okolišu kreće mapiranjem deponija


Prvi korak ka otklanjanju ilegalnih deponija smeća jeste mapiranje – i upravo taj korak napravilo je Udruženje građana ”Ekosol” iz Tuzle koje je pokrenulo projekat online evidentiranja ilegalnih deponija.

Problem ilegalnih deponija u našoj zemlji je sve veći. No, od sada ćete, zahvaljujući mladima iz Tuzle, moći prijaviti postojanje deponije. Naime, učenik generacije Elektrotehničke škole Tuzla, Benjamin Huseinefendić, zajedno sa profesorom Amirom Hadžićem i sa nekoliko svojih školskih drugova, osmišljava i realizira različite projekte:

Sa profesorom pokušavamo da kroz neke projekte odradimo konkretne stvari. Shvatili smo da se o puno stvari samo priča, a pa smo odlučili da mi budemo oni koji će pokušati nešto napraviti. Neki od naših projekata su solarni punjač za telefone, mali usisivači koje smo sami pravili, privjesci i neki korisni dijelovi koje smo radili sa 3D printerom… Trenutno imamo i projekat mapiranja deponija. To nam je važno da bismo mogli nekad sa nekim novim projektom da probamo da to sve očistimo i da održavamo svijest o očuvanju okoliša kod stanovnika.

​Projekat kreiranja web stranice na kojoj građani mogu prijaviti postojanje ilegalne deponije ​vodio je profesor Amir Hadžić:

Došli smo na ideju da probamo mapirati ilegalne deponije. U ovome nas je podržalo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice, a partner u projektu nam je Planinarsko društvo Konjuh iz Tuzle.

U sklopu ovog projekta održano je i 6 edukativnih radionica o otpadu općenito, o načinima kako ga zbrinuti, o tome koji su najveći zagađivači, o planinarenju… Teoretski dio je time završen, sljedeći korak je mapiranje deponija.

Stranicu www.ekosol.ba karakteriše jednostavnost upotrebe – sve što je potrebno jeste na mesendžer poslati fotografiju deponije i kratku informaciju o njoj.

Nakon što mapiramo neku deponiju, mi ćemo sa lokalnom zajednicom i mjesnim zajednicama osmišljavati i organizirati akcije čišćenja. Planiramo da na taj način očistimo naš kanton,

pojašnjava profesor Hadžić.

Neke akcije čišćenja su već uspješno provedene, a dobra suradnja sa građanima i lokalnom zajednicom obećava uspješan projekat:

Suština i jeste da očistimo deponije nakon što saznamo za njihovo postojanje,

kaže Benjamin.

Podizanje ekološke svijesti i aktivno učestvovanje lokalnih vlasti moglo bi dopr​inijeti smanjenju broja ilegalnih deponija kojih sada, prema nezvaničnim istraživanjima, u BiH ima više od 1300.