Bosna i Hercegovina je odavno suočena s porastom broja maloljetnika u sukobu sa zakonom. Brojni su slučajevi u kojima su počinitelji najtežih krivičnih djela maloljetne osobe. Vlada Tuzlanskog kantona u prethodnom periodu usvojila je Program prevencije, intervencije i resocijalizacije u oblasti maloljetničke delinkvencije za period 2020.-2023. godina. Rezultati u prethodne tri godine su, čini se, tek naznaka onoga što će uslijediti u narednim godinama.
Više od 500 maloljetnika sa područja cijelog Tuzlanskog kantona do 2016. godine počinilo je neko krivično djelo. No, u posljednje tri godine broj krivičnih djela koje su počinili maloljetnici je sa 145 spao na 99. Rezultat je to opsežnog rada osoba iz vladinog i nevladinog sektora koji su ulagali maksimalne napore kako bi broj krivičnih djela bio što manji. Program prevencije, intervencije i resocijalizacije provodile su nadležne ustanove, a u njemu je učestvovalo 4130 učenika i 282 roditelja, kaže nam Admir Hrustanović, ministar rada, socijalne politike i povratka TK.
„U svemu ovome najbitnije je da su postignuti rezultati u zadnje tri godine: u 2016. godini maloljetnih počinilaca i krivičnih djela bilo je 145, u 2018. godini 104, a u 2019. godini 99. Iz godine u godinu ovaj broj se dosta smanjuje.“
Sukob sa zakonom ogleda se u kršenju zakonskih mjera zbog kojih maloljetnici budu krivično gonjeni, a potom i procesuirani. Jedan od glavnih razloga za učestovanje u zakonski nedopustivim djelima jeste loš odgoj, navode stručnjaci. Osim problema u porodici, uzrok nesavjesnog ponašanja može biti i utjecaj tehnologije, objašnjava Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.
„Koliko je zastupljena tehnologija, to je jako veliki problem o kojem se vrlo malo govori. Dijete dnevno jako puno vremena provodi za nekim od pametnih uređaja. Ima djece koja 14 sati dnevno provode na kompjuteru. To je jedan od problema koji je zanemaren, a vremenom će postajati sve veći.“
A svi mladi koji se nađu u sukobu sa zakonom, ali i svi oni kojima je potrebna neka pomoć mogu je dobiti u Savjetovalištu za mlade u Tuzli, pojašnjava doktorica Lejla Kuralić Čišić, šefica Katedre poremećaji u ponašanju na UNTZ.
„Ono što je nama u fokusu jeste i da na neki način propagiramo alternativne mjere odnosno alternativan način rješavanja krivičnih sankcija, kako bi maloljetnici izbjegli izricanje tih sankcija, odnosno odgojnih i sigurnosnih mjera i na kraju jednu od najtežih sankcija, a to je upućivanje u zatvor.“
Trenutno gorući problem je međuvršnjačko nasilje! Samo u 2018. godini na području TK zabilježen je 21 slučaj međuvršnjačkog nasilja, od kojih su dva okarakterisana i kao krivično djelo zbog teških povreda koje su nasilnici nanijeli svojim žrtvama. Tako je u Odgojni centar TK u 2018. godini upućeno 34 maloljetnika. S druge strane samo profesionalan tretman i odnos prema onima koji trpe ili koji vrše nasilje – put je ka rješenju ovog problema – stava je profesorica Demokratije i ljudskih prava Admira Uzunić.
”Kod djece je jako bitno razvijati empatiju na način da oni osjete povjerenje, da vide da imaju sagovornika na drugoj strani. Da ga ima ko slušati, a da ga ne okrivi, da ne govori ‘ma ajde pretrpi to nije bitno’ – jer itekako jeste bitno da ne trpi i da ga neko sasluša i da se na adekvatan način pronađe rješenje.”
Na ovom polju trebaju raditi svi, poručuju naši sagovornici. Također, pozitivna vijest je da će od ove godine biti izdvojeno više od 20 hiljada maraka za realizaciju programa prevencije maloljetničke delikvencije koji je već dao dobre rezultate i pozitivne pomake.