Bosna i Hercegovina je u samom vrhu po broju gojaznih u Evropi. Pretilost i gojaznost postaju toliko prisutni, tako da je postalo skoro pa normalno u školama i vrtićima vidjeti ogroman broj pretile djece. U razgovoru sa dr Aidom Filipović Hadžiomeragić otkrivamo koji su glavi uzroci ove pandemije savremenog doba li i potencijalna rješenja.
Dr Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica je Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Za OP kaže da, kada je riječ o statistici pretilih i gojaznih u BiH, peti smo u svijetu.
“To su prije svega malo stariji rezultati jer sve zemlje mjere stanje uhranjenosti na objektivan način. Nažalost, mi odavno to nemamo ali oni stari.. ne vjerujem da su se puno promijenili. Ali i druge zemlje koje mjere vrlo se teško nose s tim problemom. Mi smo na visokim mjestima u Evropi ali to je problem i razvijenih i nerazvijenih zemalja i cijelog svijeta. Uzroci su višestruki, naravno prehrambene navike, sjedeći način života i to je ono što obiluje. Tu je i neprimjereno reklamiranje nezdravih namirnica, te prerađena hrana koja preovladava u urbanoj populaciji. Istraživanja su pokazala da kod djece od 0-5 već postoji problem preuhranjenosti, odnosno gojaznosti, a to je poseban problem jer je to životni start i može imati ozbiljne posljedice.“
Problem se sistemski treba rješavati. Ključni problem su obrazovne institucije, tačnije potpuni nedostatak kantina ili kantine sa neadekvatnim obrocima.
„Obrazovne institucije su definitivno mjesta koja mogu da igraju ključnu ulogu za razvoj navika i promociju zdrave ishrane. Nažalost, problem je sa konfrontacijom poruka. U školi se uči o zdravoj ishrani, npr. treba jesti voće i povrće a onda dođete u kantinu gdje je dobavljač iz vana a ključni kriterij za odabir je bio najniža cijena ili higijenska ispravnost u smislu prevencije zaraznih bolesti a ne u smislu kvalitete nutricionog sadržaja. Tako da djetetu kažeš jedi voće i povrće a zatekne grickalice i nezdrave napitke. Onda se pitamo šta treba raditi. Mi smo sa svojim ekspertima jako puno radili, prije svega donošenjem normativa i standarda. Sve se odnosi na smjernice u ishrani od 0-19 godina i rješavaju se problemi ishrane.”
U septembru 2023. godine završen je projekt “Zajednička akcija o implementaciji potvrđenih najboljih praksi u oblasti ishrane Best – ReMaP. Puno faktora utječe na pojavu pretilosti i gojaznosti, kaže doktorica. Nekada je to loša informisanost, nekada nedostupnost zdravih namirnica. Treba raditi i na prevenciji i na rješavanju problema.
“To je jednostavni pristup javno zdravstvenih rješavanja problema gojaznosti. Gojaznost nije samo odgovornost individue i onoga što nosi iz porodice nego i ono što društvo i okolina rade, odnosno u kakav ga položaj stavlja, da li je informisan da li ima mogućnost pravih izbora, da li ima pravu informaciju i da li je zdravi izbor prisutan. Samo mu ime kaže, to je zajednička akcija kojom su se željele podijeliti najbolje prakse da ih primjene i druge zemlje EU. I mi smo bili dio tog projekta. U zapadnim zemljama postoji izražena svijest da nije samo važan komercijalni interes nego da su spremni da promijene recepturu i smanje sadržaj nezdravih nutrijenata u svojim proizvodima kako bi unaprijedili zdravlje. S druge strane to je win – win situacija gdje i oni dobijaju jer koriste informacije potrošača, i ako je narasla svijest i znanje o tome šta i kako treba jesti će baš njihove proizvode.”
Uzrok pretilosti i gojaznosti je kompleksan, jer najčešće učestvuje više faktora: genetski, prehrambeni, psihički, socioekonomski. Među njima od velikog značaja su oni faktori koji su posljedica stila življenja i koji se mogu mijenjati – pretjerani unos hrane, prekomjerno konzumiranje alkohola, tjelesna neaktivnost, stres.