S obzirom na to da je zagađenost vazduha gorući problem 21. vijeka, UNICEF, uz podršku Vlade Kraljevine Švedske u šest država Zapadnog Balkana sprovodi inicijativu pod nazivom Angažman mladih za poboljšanje kvaliteta zraka na Zapadnom Balkanu. Cilj je povećati svijest o nivou zagađenosti zraka te štetnim utjecajima ove pojave na zdravstveno stanje djece i mladih, ali i na kompletan ekosistem. Treninzi “Kul je kad si mlad i udišeš čist zrak” sprovedeni su dosad u Kaknju i Bijeljini odakle učesnici nose lijepe utiske o želji mladih da nešto promijene.
Adin Šabić, koordinator Fondacije Infohouse i UNICEF-a na projekta Angažman mladih za poboljšanje kvaliteta zraka na Zapadnom Balkanu objašnjava da je ovo regionalni projekat koji se sprovodi i u BiH, ali i u drugim državama regiona. Konkretno, u okviru ovog projekta, Fondacija Infohouse radi sa mladima na podizanju svijesti na problemu zagađenog zraka. Statistike pokazuju da je BiH u vrhu u svijetu kada je u pitanju ova problematika. To ukazuje na važnost razgovora o ovakvim temama. Trening koji sprovode se zove “Kul je kad si mlad i udišeš čist zrak”.
“Namjerno smo izabrali mlade ljude, srednjoškolce, osobe koje u budućnosti treba da budu faktor promjene. Zbog toga smo odlučili da ih prvo educiramo o tome koje su tehnike i alati, kako oni mogu što je bolje moguće zagovarati za čist zrak u njihovim lokalnim zajednicama. Radi se prema specifičnom metodologiji UNICEF-a putem koje se mladi educiraju o tehnikama, alatima, metodama zagovaranja na osnovu kojih će oni kasnije u lokalnim zajednicama pokrenuti svoje vlastite male zagovaračke kampanje. Zato imamo predviđen novac od 500€ za tri grupe. Svaka će grupa dobiti po 500€ kako bi u svojoj lokalnoj zajednici realizirala određenu zagovaračku kampanju. To se sad može odnositi na problem saobraćaja, na problem industrije, na podizanje svijesti kada je u pitanju prisustvo zagađenog zraka u lokalnim zajednicama, ali nekako nam je cilj da se čuje glas mladih, da oni progovore. Smatramo da su oni faktor promjene i oni mogu donositi promjene.“
Šabić ističe da su im cilj gradovi u kojima postoji zagađenje zraka, u kojima je primjetan ovaj problem. Kaže da u BiH nije teško promašiti takva mjesta, jer skoro svi gradovi imaju ovu problematiku. Negdje je to više, negdje manje izraženo i da su se zbog toga odlučili da sa mladima sada rade u Kaknju i Bijeljini. Smatraju da se puno stvari dešava u velikim gradovima kao što je Banjaluka, Tuzla, Sarajevo, Zenica itd. i da bi trebalo obići i druge sredine i upoznati mlade sa problemom današnjice.
“Odlučili smo da idemo i u druge lokalne zajednice, jer i tamo ima finih mladih ljudi spremnih za promjene, ogromnog potencijala i mislim da to i Fondacija Infohouse prepoznaje, prepoznaje UNICEF. U BiH, mislim da se ne govori o ovom problemu. To je sada više pitanje nadležnih institucija i generalno onih koji nas vode, koliko zapravo posvećuju pažnju ovome. Mi vidimo da oni ne posvećuju puno pažnje ovome. Kada je u pitanju uspostavljanje kvalitetnih mehanizama za borbu protiv zagađenog zraka, prečišćivača zraka, forsiranja stanovništva da više koriste bicikle, da koriste više javni prevoz. To naše institucije u suštini ne rade. Samim tim izostaje podizanje svijesti mladih ljudi. Čim danas nađu posao, većina mladih ljudi će prvo kupiti automobil kako bi mogli da idu na posao, a neće kupiti bicikl. Trebali bismo u tom smislu preuzeti amsterdamsku politiku, pa da mladim ljudima ponudimo i druge načine funkcioniranja kada je u pitanju i prevoz i sve druge komponente.“
Džemila Agić, direktor Centra za ekologiju i energiju Tuzla, a u funkciji edukatora na radionici u Bijeljini kaže da mladi uglavnom ne znaju puno o okolišnim problemima. Međutim, tek onda kada se počne s njima razgovarati, shvate šta je problem i to ih podstakne na dodatna istraživanja i aktivnost. Mladi su odlični kao ciljna grupa s kojom treba raditi, koju treba informisati, edukovati i podstaći na dodatna istraživanja i djelovanja. Naravno, manje znaju od odraslih, ali su puno brži i spremniji na djelovanje i istraživanje u odnosu na odrasle.
“Bili smo u Kaknju, radili edukaciju sa 15 mladih osoba. Ono što je interesantno je da su na početku primijetili da imaju zagađenje zraka, ali nisu puno razmišljali o štetnom uticaju zagađenja zraka na zdravlje ljudi i koliko im je to prioritetno, da se radi na rješavanju tog problema. Kada smo radili u grupama na kreiranju kampanja na kojim će oni raditi, pokazali su veliku kreativnost i spremnost na djelovanje i nekako brzo su pronalazili način na koji bi mogli djelovati. Meni je to bilo super. Kod odraslih imamo puno strahova, puno predrasuda, nemamo smjelosti i kreativnosti, tako da sam primijetila tu posebnu prednost kod mladih. Oni bez straha prepoznaju problem i vide gdje bi trebalo djelovati. Nemaju kočnica, predrasuda i da kažu ‘ja to ne mogu’. Odrasli ljudi imaju iskustva, negativna iskustva koja ih koče, tako da je to prednost kod mladih i prilika za nas da se mladi angažiraju i da bez naših loših iskustava krenu u aktivnosti i djelovanje u cilju smanjenja zagađenja zraka.“
Zaključak ovakvih radionica je da mladima samo treba dati ideje i mogućnosti i da je za kratko vrijeme moguće očekivati rezultate, s obzirom da su spremni da rade za dobro kako svoje, tako i svojih mlađih i starijih sugrađana.