Na manifestaciji Slovo Gorčina, nagrada “Mak Dizdar”, za prvi neobjavljeni rukopis poezije, ove godine dodijeljena je Vernesu Subašiću za djelo Papagaj sloboda.
Manifestacija Slovo Gorčina održava se u Stocu od 1971. godine u čast bosanskohercegovačkog pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara, a cilj je afirmacija cjelokupne bosanskohercegovačke kulturne baštine. Neizostavan dio manifestacije je nagrada “Mak Dizdar”, koja se dodjeljuje mladim autorima za prvu neobjavljenu zbirku poezije. Ove godine za nagradu su se natjecala 53 rada, a nagrada je dodijeljena Vernesu Subašiću i zbirci Papagaj Sloboda.
Vernes Subašić dugo se bavi poezijom, ali do sada je nije objavljivao. Kako kaže, odluka da se prijavi na konkurs za nagradu “Mak Dizdar” je došla potpuno spontano, bez ikakvih očekivanja i pretenzija za pobjedom. Pobjeda je, ističe Vernes, došla potpuno neočekivano i čudnim slijedom događaja, što ga je posebno iznenadilo.
Zbirka Papagaj sloboda metafora je današnjeg vremena i bavi se različitim temama, a sam fokus zbirke, kako i sam naslov kaže, stavljen je na ljudsku slobodu, propitivanje slobode i faktora koji utiču na nju. Vernesu je posebno intrigantna fenomenologija prividne slobode.
Papagaj kada je zatvoren u kavezu, pošto je tu od rođenja, nije svjestan da postoji svijet izvan kaveza. Čak i kada mu otvorimo krletku i kada ga pustimo na slobodu on ne zna letjeti i ne zna šta bi sa tom slobodom. To je današnji čovjek.
Kaže Vernes govoreći o svojoj prvoj zbirci
Jedna od zadaća umjetnosti je da propituje društvene anomalije, te da kroz umjetničke forme dekonstruiše društvo. Budući da pojedina djela, bez konstruktivne analize, postaju meta negativnih kritika, postavlja se pitanje da li postoje problemi kojima se nije poželjno baviti. Sudeći po kritikama jedan od takvih problema je zloupotreba religije s ciljem održavanja moći, o kojoj govori pjesma Gljive. Shodno kritikama i buri u javnosti koje je izazvala ova pjesma, Vernes smatra da je veoma važno da se umjetnici pozabave svojim okruženjem i stvore bazu.
Ja smatram da bi svaki umjetnik ili kritičar i aktivista trebao da pomete ispred svog praga – onog okruženja u koje ga guraju i u kojem je rođen. Tako sam i ja govorio o svom gradu, da se referiram na svoj prag, jer ako ga ja ne pometem, onda ne smijem da gledam u tuđe fašizme i tuđe probleme.
Zbirka Papagaj sloboda trebala bi biti objavljena do kraja godine.