Grupa mladih iz Brčkog skupila se kod poznatog Partizanskog parka da šaraju zidove. Na sreću, ne radi se o vandalizmu. Mladi okupljeni oko projekta Citizens against terrorism (CAT) ili Građani protiv terorizma odlučili su da na dijelu zidane ograde jednog od brčanskih stadiona prefarbaju, u najmanju ruku neinspirativne i neestetične grafite.
Poslije nekoliko sati lijepljenja trakom, skiciranja i farbanja nastao je natpis: ”Ne furam nacionalizam”, s dvije crne mačke koje su zaštitni znak projekta, objašnjava nam programski asistent projekta Mirela Biković:
“CAT projekt je započeo jednim sastankom upravo ovdje u Brčkom gdje smo se mi dogovorili da pravimo jednu malu fejsbuk kampanju kojom ćemo se boriti protiv govora mržnje, radikalizma i ekstremizma koji prerastaju u nasilni radikalizam i ekstremizam i tako da već tri godine uspješno realizujemo ovaj projekat…”
Kad smo tek počinjali shvatili smo da je to bila druga najpopularnija riječ na internetu koja se gugla pored beba. Ali bebe, naravno, nismo mogli da koristimo u te svrhe, pa smo se odlučili za mačke što je bio pun pogodak.
Adnan Karamujić, PR projekta, kaže da je ponosan što je dio tima Građana protiv terorizma, a ističe i da se ponosi ostvarenim rezultatima na području Brčko distrikta u segmentu podizanja svijesti o problemu kod građana kada je u pitanju mržnja i netrpeljivost:
“Citizens against terrorism je kampanja započeta 2017. godine u vidu prevencije digitalnog oblika nasilnog ekstremizma i radikalizma te također dizanja svijesti na date teme s obzirom da smatramo da je to jako zapostavljenja tema na našem lokalitetu i na području naše države o kojoj bi se definitivno trebalo više pričati. Danas smo tu da na neki način pokažemo kontrast između umjetničkog djela koje bi ovo trebalo biti. Koje šalje neku pozitivnu priču između nasilnog huliganskog grafita koji je pun govora mržnje i poziva na omalovažavanje nacionalne ili vjerske skupine.“
Nosilac projektnih aktivnosti je Omladinski resursni centar u Tuzli, a prema riječima naše sagovornice Mirele Biković, Projekat je prije svega fokusiran na online aktivizam putem web stranice Projekta, a sredstvo kojim prenose poruke na su popularni mimovi. Napomenut ćemo da je naziv stranice catbih.ba, s tim da je sadržaje poput stripova, mimova i članaka, moguće pronaći i na fejsbuk i instagram stranici Projekta, a koje nose naziv Citizens against terorism.
U okviru projekta održan je i trening za mlade lidere na Jahorini koji je rezultirao formiranjem tri lokalna tima: Lokalni tim Brčko, Lokalni tim Foča i Lokalni tim Tuzla. Nakon formiranja timova uslijedile su konkretne aktivnosti u lokalnim zajednicama, kaže Mirela:
“Ideja Lokalnog tima CAT Brčko je bila da se bore protiv grafita koji pozivaju na govor mržnje. Naš najveći problem ovdje je bio što se svi ti grafiti nalaze u krugu od 200 metara od osnovnih i srednjih škola.”
Lokalni tim je u svrhu borbe protiv negativnih grafita prvo sakupio poruke građana u kojima izražavaju mišljenje o grafitima, a u okviru druge akcije fotografisali su te grafite, isprintali i postavili ih u centar grada gdje su htjeli da vide kako građani reaguju na to. Ukljanjanje uvredljivih grafita u Brčkom je, kao i u većini lokalnih zajednica, posao komunalnih službi. Ali pošto one to nisu obavljale, mladi su uzeli stvari u svoje ruke, kaže Mirela. U Tuzli na ove aktivnosti nisu imali nikakvih primjedbi, dok je u Foči situacija bila drugačija:
“Zato što njihove vlasti smatraju da svaka borba protiv govora mržnje može da izazove suprotan efekat. Tako da smo imali su malo problema, ali uvijek uspijemo da se izborimo. Neku alternativu da nađemo. Na neki drugi način da kažemo ono što želimo i slično.”
Tokom ovog mjeseca u Tuzli, tačnije osmog decembra održana je završna manifestacija projekta simboličnog naziva Mačkograd. Osim toga, u planu je izložba mimova, a ni ljubitelji pravih a ne metaforičkih mačaka neće biti razočarani.
A kako je važno znati zakone u svoju korist pokazuje nam primjer ovih mladih okupljenih oko jednog malog murala, pa stoga i zahvalnica članice tima Zerine Spahalić:
“Za realizaciju ovog projekta želim da se zahvalim Vladi Brčko distrkta zato što su napravili ogroman propust u pravljenju našeg zakona i time su nam omogućili da nesmetano na javnoj gradskoj površini pravimo naš mural.”