Loše navike svakodnevna su pojava kod mlađe populacije. Spavanje do kasno, konzumiranje brze hrane ili previše vremena na društvenim mrežama, samo su neke od njih. Koliko su one štetne zaista, čemu doprinose i kako utiču na naš život, upitali smo mlade ali i stručnjake, koji ističu da se svaka loša navika može okrenuti u našu korist.
Pripremio novinar OP BHRT-a Fuad Vojniković
Navike predstavljaju oblike ponašanja, koje se stiču na podsvjesnom nivou. Loše navike su one koje negativno utječu na mlade. Istraživanje Carla Pickhardta, profesora psihologije na Univerzitetu Austin u Teksasu, kaže da se loše navike najčešće dešavaju u srednjoj školi, ali i da se emancipacijom individua rješava istih. Svoje iskustvo prvo su nam prenijeli Edin Dedić i Lejla Brajlović, učenici trećeg razreda Treće gimnazije u Sarajevu:
Edin Dedić: „Imam 17 godina i moje loša navika je što previše izlazim sa drugarima. Meni se sviđa taj način života – izlaženje, jer je meni naravno super. Ali sa neke strane savjesti nije okej prema mojim roditeljima, jer trošim, za sada, njihov novac. Kada budem trošio svoj novac, onda mislim da me neće gristi savjest i da ću moći izlaziti stalno. Druga moja loša navika je što previše koristim društvene mreže, znači, kada ne izlazim stalno sam na mobitelu i to mi ometa i učenje i svakodnevni život.“
Lejla Brajlović: „Ja konkretno nemam toliko nekih primjera u vlastitom životu, ali bih definitivno kao najveći porok izdvojila mobilni telefon i generalnu tu tehnologiju, koja u jednu ruku može pomoći, konkretno u online nastavi. Ali mimo škole, mimo nastave i učenja nam sigurno toliko ne može pomoći. To se sve svodi na gledanje slika na Instagramu , na igranju videoigrica i tako dalje. Također, ono što ja ne konzumiram jesu cigarete i alkohol, ali dosta mojih vršnjaka to koristi i ja bih definitivno to navela kao jedan od najvećih ometača svakodnevnog života. I za izlaženje bi rekla da je uredu s vremena na vrijeme, ali ostajanje svake noći do kasno nije okej. Smatram da sve što se dešava u životu treba da se dešava sa nekom granicom.“
Posljednjih godina društvene mreže sve više vremena oduzimaju mladima. Surfanje, istraživanje, ili samo konzumiranje igrica, takođe postaju sve veći problem. To nam potvrđuje i Omar Bašić, učenik trećeg razreda, dok njegovoj prijateljici Naidi Ustavdić nedostaje više vremena kako bi sve postigla na vrijeme:
Omar Bašić: „Imam 18 godina i moja loša navika je provođenje previše vremena na društvenim mrežama. Kada sam kući, dok nisam sa društvom, provodim baš puno vremena gledajući Instagram, Facebook i druge mreže na mobitelu, računaru. Mislim da mi je to najlošija navika jer me ometa u učenju i jednostavno budem preopterećen informacijama koje nalazim na njima. I to me nekako dekoncentriše.“
Naida Ustavdić: „Rekla bih da je moja loša navika, loše planiranje vremena. Uz izlaske, provođenje vremena na društvenim mrežama, onda vrijeme koje odredim za školu i porodicu, ostaje mi malo vremena za odmor i često dođem u situaciju da spavam samo 3 ili 4 sata. To je sve zato jer ostanem dugo vremena budna navečer, gledajući filmove, serije, družeći se s prijateljima ili obavljajući školske obaveze.“
Glas struke presudan je u faktor pri rješavanju ovakvih problema, sa kojima se mladi susreći. Koje sve loše navike postoje, upitali smo Sedžidu Hadžić, profesoricu sociologije:
„Jedna od primarnih loših navika danas kod učenika je trošenje vremena na društvenim mrežama bez posebne koristi. Naravno, tu možemo dodati još jako puno nedostataka. Jedna od njih je navika spavanja do kasno i ostajanjem budnim tokom cijele noći. Zatim nekorisne aktivnosti na internetu, konzumiranje alkohola, pušenje, prečesto korištenje pametnih telefona. Oni rezultiraju prekidom emocionalne veze sa roditeljima. Mladi ljudi su također skloni korištenju previše brze hrane, koja je nezdrava, uvođenjem nezdravog života, preskakanjem doručka, slabom fizičkom aktivnošću i tako dalje.“
Prema njenim riječima, brojni su faktori koji utiču na nastanak negativnih navika:
„Kada govorimo o razlozima nastanka loših navika kod mladih, onda moramo reći da su one prvenstveno individualnog karaktera. Razlikuju se od slučaja do slučaja. Radi se o jednom neadekvatnom pristupu iskorištavanja slobodnog vremena, nedovoljne podrške roditelja i ono što je specifično za mlade ljude, želja za afirmacijom u društvu. Sve to rezultira odvajanjem mladih od njihovih svakodnevnih obaveza i prihvatanjem loših navika koje sam navela na početku.“
Loše navike, međutim, ne znači da one ostaju do kraja života. Sve ipak zavisi od nas samih i od toga koliko smo riješeni da ih iskorijenimo, ističe profesorica Hadžić:
„I ovdje je stvar individualne prirode. Međutim, ono što je jako važno je da imamo jaku podršku, prvenstveno porodice, prijatelja, ali iznad svega vlastitu odluku. Da mi sami odlučimo da li ćemo prestati sa, recimo, prekomjernom upotrebom pametnih telefona ili sa konzumiranjem brze hrane, alkohola i tako dalje. I čuli smo mlade ljude koji su ranije govorili vrlo samokritično i oni već znaju koji su to nedostaci. Imaju kritičan stav prema svojim navikama. Dakle, najvažnija stvar koju treba da donesu je vlastita odluka da žele da prestanu sa lošim navikama.“
Zato ne oklijevajte i vaše loše navike počnite mijenjati još danas. Put neće biti niti jednostavan niti brz, ali uz vlastitu čvrstu odluku i podršku najbližih osoba, sigurno ćete postići željeni cilj.