Ljetna škola reanimacije održat će se u Tuzli 3. i 4. augusta. Organizator edukacije je Studentsko vijeća Medicinskog fakulteta u Tuzli Medicus.
Studenti iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle i svih drugih gradova naše zemlje ovog vikenda učestvovat će na Ljetnoj školi reanimacije. Ovu izuzetno bitnu edukaciju organizuje Studentsko vijeće Medicinskog fakulteta u Tuzli – a učesnici će naučiti, između ostalog, i osnovne mjere reanimacije kod osoba sa srčanim zastojem, objašnjava Dženan Okanović, koordinator projekta:
Što se tiče samog projekta, ove godine je veća zainteresovanost; oko 200 je bilo prošle godine samo sa našeg Univerziteta, a ove godine preko 300 studenata sa svih drugih Univerziteta. Oko 150 besplatnih certifikata smo obezbijedili ne samo našeg već i drugih fakulteta. Ono što je karakteristično jeste da ćemo ove godine vršiti obučavanje samih građana Tuzle kako bi znali osnovne mjere reanimacije, BLS-a i upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora.
Tako će brojni mladi naučiti kako pomoći nekome ko ima srčani zastoj do dolaska Službe hitne medicinske pomoći. Da je to važno govori i činjenica da se ispravnom masažom srca godišnje spasi više od 90 hiljada života.
Ono što je cilj jeste da se nauči taj lanac preživljavanja po evropskim smjernicama, kako pravilno masirati srce. To može raditi bilo koja osoba, ne mora biti zdravstveni radnik. Znači pravilna masaža srca, kompresija grudnog koša, pet do šest cm frekvencom od 100 do 120 u minuti. A AED je automatski eksterni defibrilator koji prepoznaje šokabilni od nešokabionog ritma i govori nam kako uraditi pravilno reanimaciju,
kaže doktorica Džana Atlić.
Iznenadni srčani zastoj jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu. Prestankom rada srca mozak ne dobija dovoljne količine kisika i hranjivih materija. Zbog toga je neophodno da se na svim mjestima postave vanjski defibrilatori.
Ono što je propis jeste da ako se u zadnju godinu dana desila dva aresta na određenoj lokaciji u krugu od pet km, na tom mjestu bi trebao da se postavi automatski vanjski defibrilator. Ono što moramo znati jeste da se rješava u kućnim objektima i da treba staviti na velike objekte gdje je veliki broj stanara, ali i mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi. Moja inicijativa jeste da se nabave i postave na Panonskim jezerima i gdje imamo ekipu da to primijeni i spremni smo da educiramo kako ih koristiti,
kaže doktor Hajriz Alihodžić.
Doktor Alihodžić ističe da u razvijenim zapadnim zemljama sve kockarnice, aerodromi, svi tržni centri imaju automatski vanjski defibrilator:
Moramo imati spasioce koji će to primijeniti, određeni kvartovi moraju imati educirane osobe za to. Istraživanja pokazuju da daleko veće rezultate postižu oni koji su educirani i osposobljeni i koji su spremni da upotrijebe defibrilator po principu.
Osnovni je problem u našem društvu to što očevici odmah ne započinju mjere reanimacije. Plan je, poručuje doktor Alihodžić, da se prije svega pokrene društvena zajednica, ali i da se u nastavni plan i program Medicinskog fakulteta uvedu smjernice Evropskog reanimacijskog vijeća. Ovakvim edukacijama obučit će se veliki broj mladih ljudi koji će, kada savladaju tehnike reanimacije, dobiti i certifikat. Također, pokazna vježba i obuka za sve građane bit će organizovana 4. augusta u večernjim satima na Trgu slobode u Tuzli.