Kako do bolje biciklističke infrastrukture?


Sa 31 kilometrom biciklističkih staza, Banjaluka je grad koji pokazuje da dosta nade polaže u nove, savremene načine gradskog prevoza, koji najčešće uključuje bicikla. Problem je, međutim, što mnoge staze nisu dobro uvezane a da bi se to poboljšalo, potrebno je sistemsko rješenje. Centar za životnu sredinu je neprofitno i nestranačko udruženje koje argumentovano zagovara promjene u društvu utičući na relevantne politike i javnu svijest o životnoj sredini u Bosni i Hercegovini i na međunarodnom nivou.

Centar za životnu sredinu je organizacija koja je svojim osnivanjem i djelatnošću jasno fokusirana na pitanja oblasti životne sredine. Osnovana je 1999. godine, a upravo s ciljem da svojim aktivnim i proaktivnim djelovanjem utiče i doprinosi unapređenju životne sredine. Organizacija je osnovane od studenata Prirodno-matematičkog fakulteta Banja Luka, i trenutno funkcioniše kroz tri programske oblasti, kaže za OP Dragan Kabić, koordinator programa Transport.

„Programi zasebno rade različite projekte u sklopu svojih oblasti. To su biodiverzitet i zaštićena područja, energija i klimatske promjene, te transport. Jedan od programskih ciljeva transporta su izmjene smjernica o projektovanju, građenju i nadzoru na putevima u Bosni i Hercegovini. Smjernice nisu dobre za neko novo vrijeme, jer su zadnji put ažurirane 2005. godine. One ne sadrže nikakve elemente vezane za biciklističku infrastrukturu“.

Jedan od zadataka ovog Centra jeste poboljšanje biciklističke infrastrukture u Banjaluci. Puno je nedostataka i problema sa kojima se biciklisti susreću, a trenutni prioritet je spajanje postojeće biciklističke infrastrukture u gradu.

„Banjaluka ima 31 kilometar biciklističkih staza i traka, ali one nisu spojene između sebe. Mi imamo infrastrukturu koja nije povezana. Prioritet je da nivelišemo neke stvari i stvorimo mrežu, nakon toga možemo razmišljati i o stvaranju novih staza“.

U okviru Evropske sedmice mobilnosti Centar za životnu sredinu realizovao je, sada već tradicionalnu biciklijadu pod nazivom „Dva su točka dovoljna“. Na biciklijadi je učestvovalo oko 400 Banjalučana, a naš sagovornik kaže da je Evropska sedmica mobilnost vrijeme kada se treba prikazati ono što je urađeno u proteklom periodu.

„Poenta Evropske sedmice mobilnosti nije samo u promociji koja se stalno ističe. Sistem promocije često zna biti neosnovan, ako nema ništa iza sebe. Opštine i gradovi u toku Evropske sedmice mobilnosti trebaju da pokažu ono što su uradili u toku prethodne godine“.

Podizanje ekološke svijesti je proces na kome treba svakodnevno raditi. Da bi se svijest podigla potrebno je raditi na više polja, mijenjati navike građana i građanki, ali je potrebno mijenjati i donosioce odluka.

„Svjedoci smo da na višim nivoima vlasti imamo ljude koji su tu etablirani skoro trideset godina. Da li trebamo mijenjati te ljude ili ih mijenjati drugima to je kompleksno pitanje, ali treba sigurno raditi na dva fronta. To nije samo posao civilnog sektora i pojedinca, nego i sistema. Mislim da ponekad kao građani previše odgovornosti preuzimamo na sebe, a sistemskih rješenja nema“.

Danas je Centar za životnu sredinu prepoznat kao organizacija koja na argumentovan i aktivan način pokušava da utiče na relevantne javne politike, podiže javnu svijest o pitanjima životne sredine, te da ostvaruje konstruktivnu saradnju s drugim udruženjima, mrežama, institucijama i međunarodnim organizacijama.