Ekonomija u čijem su središtu ljudi, kreativnost, osnaživanje, obučavanje i jačanje društva, a ne profit. Iako zvuči utopijski, moguće je. Socijalna ekonomija i socijano preduzetništvo jačaju društvo, prioritet su im inovativna rješenja društvenih, ekonomskih i ekoloških pitanja koja često bivaju zanemarena. Prepoznavši značaj osnaživanja ovog sektora i unapređenja bh ekonomije i društva, Evropska unija podržava organizacije civilnog društva i mala preduzeća širom Bosne i Hercegovine.
Dva Zakona o socijalnom preduzetništvu, u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu i Zakon o socijalnom poduzetništvu u Federaciji BiH u završnoj proceduri donošenja, više od 50 lokalnih preduzeća prepoznatih kao socijalna preduzeća i 572 radnika u ovim preduzećima – neki su od konkretnih rezultata trogodišnjeg projekta Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Značaj samog projekta i socijalnih preduzeća za one najranjivije u našem društvu, žene žrtve nasilja, žene u ruralnim sredinama, bez obrazovanja ili niskim stepenom obrazovanja, one u godinama kad ih više niko neće zaposliti je nemjerljiv, kaže predstavnica Ženske zadruge iz Bijeljine, Svetlana Rašević Sarić:
„Ono što je najbitnije, prvi put u našoj lokalnoj zajednici se pojavljuje termin socijalno preduzeće i jako sam ponosna što su u Bijeljini kroz ovaj projekat iznikla tri nova preduzeća koja predstavljaju socijalna preduzeća.“
Kompanija Stich 22 iz Sarajeva svoj poslovni put počela je kao socijalno preduzeće, a sada bilježi saradnju sa brojnim međunarodnim modnim dizajnerima iz Evrope, Amerike, Azije i Australije. Njihove proizvode – šalove, kape, rukavice, džempere, vez, heklane radove – jednostavno žele svi, kaže Nedira Škaljić iz Stich 22.
„Žene s kojima sarađujemo imaju izuzetne sposobnosti i znanja. One održavaju naš tradicionalni rad i upotrebljavaju tradicionalne vještine u produktivne svrhe, tj. zarađuju radeći sa nama – od pletenja, heklanja, veza, zarađuju za život.“
Zahvaljujući podršci Evropske unije, kompanija Stitch 22 je pronašla nove radnice, a kako sami ističu, najvažnije je da su u prilici da ženama omoguće da zarađuju od svog ručnog rada, ne remeteći pri tome svoje životne okolnosti.
Uspješnosti projekta svjedoče brojni pozitivni rezultati vidljivi širom lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Amra Hadžić, projekt menadžer naglašava da je nakon tri godine predanog rada na provođenju brojnih aktivnosti stvoren pravni okvir za socijalno preduzetništvo u Bosni i Hercegovini što je izuzetno postignuće.
„Podrška je došla u pravi trenutak, u doba pandemije, kada su mnoga radna mjesta bila upitna. Međutim, sva socijalna preduzeća, tj. 572 radnih mjesta su zadržana,“ ističe Hadžić.
Koncept socijalnog uključivanja traži, istražuje i promovira potencijal pojedinca, a ne njegov trošak za društvo te posvećuje pažnju socijalnom uključivanju za dobrobit cijelog društva. S ciljem osposobljavanja i uključivanja teško zapošljivih kategorija stanovništva u tržište rada, socijalno preduzetništvo podstiče pametan, održiv i inkluzivan rast i razvoj, što je bh. društvu i ekonomiji neophodno kako bi iskoristili postojeće potencijale i kapacitete i uspješno se nosili sa izazovima evropskih tržišta. Potencijala i kvalitete imamo napretek, kao i prilika za njihovo uključenje, a sistemskim rješenjima i predanim radom možemo osigurati prilike za najranjivije građane i zajedno s njima stvarati nove mogućnosti za bolju budućnost.
Serijal Periskop je nastao u realizaciji Delegacije EU u BiH i Omladinskog programa BHRT-a. Sve priloge možete poslušati u emisiji Infopol srijedom od 23.03h.