Sve je veći broj mladih ljudi koji se prirodnim putem ne mogu ostvariti kao roditelji. Oni najbolje znaju kroz kakve situacije prolaze dok im u život ne uđe željno očekivano potomstvo. Koliki je procenat steriliteta u Evropi, na koje prepreke parovi nailaze u želji za potomstvom i zašto je jedno udruženje iz Brčkog uspjelo donijeti pozitivne promjene po tom pitanju za svoje sugrađane? Istraživala novinarka OP BHRT-a Emina Osmić-Hajdarević.
Prema podacima Evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju oko 15% parova u Evropi ima problem sa neplodnošću. U suštini, svaki šesti par se već susreo ili će se susresti s ovim problemom ukoliko se želi osvariti u ulozi roditelja.
Jedan od tih šestih bio je i Željko Lazarević. Htijući s partnericom da proširi porodicu susreće se prvi put s ovim problemom. Težak proces traganja kako da ostvare pravo na novčanu subvenciju za vantjelesnu oplodnju i sama procedura, zakonska i medicinska koja prethodi asistiranoj reprodukciji, potaknuli su ga da učini nešto još konkretnije po tom pitanju ne samo za sebe nego i druge koji kroz isto prolaze. I stoga je nastala ideja da 2013. godine osnuje udruženje ”Beba više”, objašnjava nam predsjednik Udruženja, Željko Lazarević:
U suštini, bilo je vrlo jednostavno. To je bilo nekada 2011. ili 2012. godine kada sam došao ideju, i to tako što sam na klinici u Pragu za vantjelesnu oplodnju sreo također jedan par iz Brčkog. I onda kad smo se pogledali, nasmijali smo se, pozdravili smo se i onda sam sebi rekao: ”Pa zar mi trebamo po klinikama da se srećemo da razmjenjujemo svoja iskustva?”
Željko dodaje kako su parovi koji prolaze kroz proces vantjelesne oplodnje vrlo otvoreni jedni prema drugima jer smatraju da samo oni znaju koliko je mukotrpan taj proces i stoga se najbolje razumiju.
Jednostavno smo željeli da se okupimo da počnemo razmjenjivati informacije i da počnemo zajednički djelovati ka izmjenama određenih pravilnika, koji se tiču finansiranja asistiranje reprodukcije.
Ranije, naglašava Lazarević, žene su putem tendera ostvarivale pravo na financijsku pomoć pri vantjelesnoj oplodnji. Međutim, kako su se stvari mijenjale na bolje, samim time su i pravilnici u Fondu zdravstvenog osiguranja u Brčkom išli u korist potencijalnih roditelja.
Danas mogu da kažem da sam ponosan na sve što je ”Beba više” i na sve što je Brčko distrikt uradio kada je u pitanju liječenje striliteta i finansiranje biomedicinski potpomognute oplodnje. Imamo zasigurno, mogu reći, najbolje uslove u Bosni i Hercegovini.
Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta finansira tri postupka vantjelesne oplodnje. Dodatni napredak ostvaren je po pitanju pomicanja dobne granice žena za treći postupak vantjelesne opodnje na 45 godina, a osim toga, parovi više nisu u dovedeni u situaciju da sami plaćaju velike svote novca klinikama unaprijed a zatim da čekaju refundaciju sredstava. Sada Fond u granicama BiH ima bolju saradnju s klinikama te se odmah vrši plaćanje usluge.
To je nešto što nemaju zemlje u okruženju, a to je nešto što mogu da vam kažem sasvim pouzdano. Mi smo jedini predstavnici Bosne i Hercegovine u Evropskoj krovnoj organizaciji ”Fertility Europe”. Tu se nalaze 24 evropske zemlje i dakle, ”Beba više” jedina organizacija iz Bosne i Hercegovine.
Upravo na preporuku ove organizacije, Udruženje ”Beba više” je prošle godine u Brčkom realiziralo i projekt ”Šta ako sam šesti?” Na projektu je Udruženje sarađivalo s učenicima trećeg razreda Medicinske škole. Cilj projekta bio je obrazovati buduće zdravstvene radnike o problemima sa sterilitetom ali i govoriti o seksualno-reproduktivnom zdravlju.
Jednostavno mi kroz svoj rad trudimo se da istrasiramo put za sve te buduće generacije koje će doći da bi se oni lakše nosili sa ovim problemom.
Upravo je edukacija put kojim će se sterilitet prestati smatrati tabu temom, kaže Lazarević. Iako se godišnje se na području Brčko distrikta rodi oko 20 djece postupkom vantjelesne oplodnje, nisu svi spremni da otvoreno govore o sterilitetu.
A mi smo tu da pomognemo svima i da poštujemo svačije pravo da se sa svojim problemom nosi na onaj način koji je njemu najprihvatljiviji.
Od našeg sagovornika saznajemo kako je prema statistikama Udruženja, u porastu uglavnom muški sterilitet.
Ali s druge strane, živimo u takvom društvu koje kada je u pitanju sterilitet uvijek se gleda u ženu. I žene su te koje zaista trpe veliku stigmu.
A s namjerom da se baš ženama pomogne tokom trudnoće, 2019. godine pokrenuta je i škola za trudnice. Njen rad finansiran je isključivo donacijama privrednih subjekata.
Za kraj Lazarević zaključuje da je pravi i najveći problem steriliteta manjak informiranosti a kako bi se i to promijenilo, Udruženje priprema časopis ”Beba više” koji će upravo služiti u svrhu širenja svijesti o ovom problemu. Zainteresirani za rad ovog udruženja mogu im se obratiti putem Facebook stranice naziva Beba više, a mogu posjetiti i njihovu web stranicu bebavise.org.