Učenici u Federaciji Bosne i Hercegovine vraćaju se u školske klupe kako je prvobitno bilo planirano. Nastava u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu počinje 1. septembra, a u ostalim kantonima 7. septembra.
Sastanku u Konjicu, na kome se odlučivalo o početku nove škosle godine, prisustvovali su predstavnici Kriznog štaba Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstva zdravstva FBiH, Federalnog Zavoda za javno zdravstvo, Federalnog ministarstva obrazovanja i predstavnika kantonalnih ministarstava obrazovanja. Najavljeno je da će školska godina početi u skladu sa zakonskim okvirima, ali svaki kanton može revidirati takvu odluku na osnovu epidemiološke situacije, izjavila je Nadija Bandić, pomoćnica ministra obrazovanja FBiH.
“Odluka da nastava počne u skladu sa zakonom revidiraće se na osnovu epidemiološke procjene kantonalnih kriznih štabova. Ako oni procijene da se ne mogu vratiti u klupe takva će odluka biti donesena.”
Djeca koja su hronični bolesnici ili u porodici imaju takav slučaj, na osnovu izjave roditelja ne trebaju prisustvovati nastavi, nego je pohađati online. Takva odluka odnosi se na sve kantone u FBiH. U većini kantona biće kombinovan način odvijanja nastave, stav je ministara obrazovanja Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, Anisa Krivića i Fahrete Brašnjić.
”Ostajemo pri svoj odabranom kombinovanom modelu, mislimo da je najsigurniji i najbolji za zdravlje djece”, kaže Krivić.
”Mi vraćamo učenike, ali će to biti u manjim grupama. Kada se radi o grupama dijelit ćemo učenike po maksimalno 16 u jednoj grupi”, istakla je Brašnjić.
Kombinovani model uglavnom se odnosi na formiranje manjih grupa, te odlazak u školu svaki drugu sedmicu uz intenzivniji rad. Međutim, ministar iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, Rašid Hadžović, najavio je potpuni povratak djece u školske klupe.
”Za sada je stav da se sva djeca vraćaju u školske klupe. Mi ćemo poštovati struku i struka će odrediti je li nešto rizično. Mi kao obrazovanje nismo kompetentni za takve stvari.”
Ministar obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić, kaže da, iako je u ovakvim okolnostima bilo teško donijeti odluku i najbolji način održavanja nastave koji neće ugroziti zdravlje učenika i prosvjetnih radnika, neki su očekivali i konkretnije stavove.
”Očekivao sam više hrabrosti od kriznog štaba da kažu postoje li uslovi za normalnu nastavu. Koronavirus i dalje je tu, među nama.”
Najvažnije od svega je, saglasni su učesnici sastanka u Konjicu, pridržavanje epidemioloških mjera. U suprotnom, došlo bi do zatvaranja škola i ponovnog online učenja, što prema nekim analizama i nije bilo najsretnije rješenje. Stručnjaci su misšljenja da prekid nastave može imati vrlo ozbiljne posljedice po sposobnost djece da uče. Što duže društveno marginalizovana djeca odsustvuju iz škola, to su veće šanse da se neće vratiti u njih. Duži period obustave rada škola utiče i na pružanje drugih osnovnih usluga, kao što su imunizacija, posluživanje užina, zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška, a nedostatak interakcije s vršnjacima i narušavanje rutine mogu izazvati i stres i anksioznost.
Izvor: BHRT