Iako je godina nova, problemi mladih u Tuzlanskom kantonu, ali i Bosni i Hercegovini, ipak su stari. Kako i o čemu razmišljaju oni mladi koji još uvijek nisu napustili našu zemlju, saznajte u ovom članku.

U Bosni i Hercegovini ne postoji kategorija društva koja nema određene probleme. Izuzetak nije ni populacija mladih prema kojima nedostaje sistemska briga i općenito veća naklonjenost vlasti i društva. To je razlog zašto mnogi od njih kupuju jednosmjerne karte i odlaze živjeti život negdje daleko od domovine. Oni koji su još uvijek tu i koji barem trenutno ne razmišljaju o odlasku, pitaju se zašto ni vlast ni društvo probleme mladih ne smatraju relevantnima.

Ella Mehić je volonterka YES Centra iz Tuzle koja smatra da mladi u društvu nisu dovoljno prihvaćeni, a da je odgovornost i na njima i na cijelom društvu da to promijene tako što će se boriti da dođu do izražaja.

Svim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini poznata je floskula kako na mladima svijet ostaje. Međutim, ti isti mladi ljudi, među kojima je i tuzlanski aktivista Tarik Hodžić, pitaju se koji to svijet na njima ostaje kada ga svi degradiraju malo po malo:

Mislim da je glavna zastupljenost to što većina mladih odlazi iz BiH i ne ostaju ovdje, a ustvari je država na nama mladima. Jedan od najvećih problema je trenutna nezaposlenost. Pored toga, problem je i velika zagađenost zraka.

Da mladima nedostaje podrške onih starijih i sistemske brige vlasti svjesni su i oni koji svakodnevno rade sa osobama mlađim od 20 godina. Profesorica Gimnazije „Ismet Mujezinović“ iz Tuzle, Adisa Mujezinović, kaže kako se mladim naraštajima sve češće nameću određena razmišljanja, iskustveni okviri, ali i koraci ka odrastanju te dodaje:

Mladi ljudi danas žele da budu značajan faktor u interakciji, da sarađuju, da oni nešto saznaju mimo samog časa. Mi ih trebamo motivisati da imaju širinu, da povezuju sve gradivo. Sve nauke koje mi obrađujemo u školama, one se daju povezati.

Amela Jahić je aktivistica iz Tuzle koja o stanju u kojem se nalaze mladi kaže:

Ono što je definitivno jeste to da je svako od nas sposoban za nešto – ima neki talent. A mogućnosti ima raznih. Potrebna je svijest koja će natjerati mlade da se pokrenu da rade nešto. Mislim da nema baš toliko sluha što se tiče vlasti, ali svakako da se može učiniti mnogo toga ako su ljudi uporni.

Da su mladi današnjice uistinu spremni uhvatiti se u koštac sa izazovima koje pred njih stavlja život, kroz svoje aktivnosti pokazuje i kantonalna Mreža vijeća učenika. Upravo njihovi aktivisti zato pažljivo detektuju probleme tokom nastave i na njih nastoje adekvatno odgovoriti, kaže Emira Hamzić, aktivistica Mreže vijeća učenika TK:

Krivca jednostavno nema, mi smo kroz sve te radionice nekako krivili i vlast i sve živo, ali smatramo da je najviše kriv taj naš mentalitet koji nas dovodi u taj položaj.