Mlade žene u ruralnim područjima Zapadnog Balkana suočavaju se sa višestrukim oblicima diskriminacije. Nedostatak komunikacije te manja  suradnja između mladih žena sa ovih područja i žena iz urbanih područja  je jedan od polaznih problema. Poboljšanje specifičnih komunikacijskih vještina i prilika za susret i razmjenu iskustava, poteškoća i dobrih praksi među ženama iz različitih zemalja i regiona mogu jačati samopouzdanje i samozastupanje žena u ruralnim područjima Zapadnog Balkana.

U nizu društveno-političkih čimbenika u Bosni i Hercegovini koji su nerijetko predmet rasprave, dvije stvari se, ne svojom voljom, izdvajaju: nevladine organizacije i položaj mladih žena kako iz ruralnih, tako i iz urbanih sredina. Naime, stvorila se masa koja neosnovanim komentarima etiketira nevladine organizacije kao najezdu neradnika koji troše strani novac, a žene svih dobnih skupina doživljavaju kroz šovinističku prizmu. Na sreću, postoje civilna udruženja koja kroz svoje aktivnosti ukazuju na probleme s kojima se susreću žene, posebice one mlade, te samim tim uspješno nose breme ranije spomenutih percepcija. Agencija lokalne demokratije Mostar, kroz aktivnosti projekta „Komunikacija žena za solidarnost“ ima za cilj povećati kapacitet mladih žena u ruralnim područjima kako bi se postigao okvir jednakih mogućnosti za sve. Nedavno su organizirali dvodnevnu panel diskusiju „Umjetnost i ženski aktivizam“, koja se održala u prostorijama Centra za kulturu. Ova panel diskusija okupila je zagovornike i zagovornice jačanja mladih žena u procesu očuvanja integriteta na području cijele Bosne i Hercegovine.

Cijeli projekat je krenuo kao inicijativa da malo podignemo svijest upravo o položaju žena iz ruralnih područja, obzirom da ih možemo svrstati u podzastupljene skupine, odnosno u skupine žena kojima se nudi manje mogućnosti. To vidimo kod žena svih starosnih dobi u ruralnim područjima, počev od srednjoškolki koje za razliku od svojih vršnjakinja iz urbanih mjesta moraju najmanje sat vremena dnevno provesti u javnom prevozu. Kroz sve aktivnosti projekta, bilo regionalno, bilo lokalno, podizali smo svijest i ruralnih i urbanih žena o položaju i jednih i drugih te smo pokušali kroz njihovu komunikaciju da ih uvežemo,

kaže Maja Vejzović ispred LDA.

Poboljšanje položaja je krajnji cilj, a ono što mu prethodi je niz aktivnosti koje, nažalost, ne ovise uvijek samo o uspjehu projekta. Nužno je na razini najmanjih jedinica jednog društva – obitelji, redefinirati i jačati ulogu žene. Žene jesu i mogu biti nositeljice željenih promjena – logika je potpuno na strani prirodne uloge koja im je svojstvena kao i muškarcima – jednakopravna i punopravna.

Ono što mene raduje jeste da žene sve više postaju svjesne svoje pozicije. Nekada je bilo vrlo teško animirati mlade žene u neke projekte jer jednostavno nisu bile svjesne koliko kao studentice i učenice mogu dati veliki doprinos; a i toga da svaku od njih sutra čeka realan život – obitelj, zapošljavanje, politička stranka, posao… Također, Zakon o zaštiti obitelji sa djecom je stupanjem na snagu, nažalost, donio još veći jaz među ženama, posebice nezaposlenim i zaposlenim. Sve žene, i zaposlene i nezaposlene, jako su zainteresirane za pokretanje kampanje za izmjenu tog zakona, što se prvi put ovdje dešava,

kaže Mirjana Penava, predsjednica Udruge žena Forma F.

Aktivistička perspektiva je sigurno jedan od načina osnaživanja mladih žena. No, postoji i niz drugih perspektiva koje se mogu izraziti i biti uvažene – jedna od njih je umjetnost. Dobro poznati Street Arts Fest grada Mostara predvodi skupina kreativnih i osnaženih djevojaka koje su unatoč svim preprekama projekat održale, ne samo u životu, nego i u kvalitetnom kontinuitetu. Marina Đapić je jedna od članica ovog Festivala koja čini sve kako bi mlade žene držala uključenim u kreativnim projektima:

Iako su u uličnoj umjetnosti dosta izraženi muškarci, mi se trudimo da potaknemo žene posebno iz lokalne zajednice da budu vidljivije, aktivnije, da doprinose kulturnom životu grada, a odnedavno smo pokrenuli jednu novu platformu koju je iznjedrio Street Arts Festival, riječ je o Women Power Festivalu gdje smo okupili oko 35 žena iz Mostara i drugih gradova Bosne i Hercegovine, regije i inozemstva sa kojima smo kroz različite aktivnosti razgovarali o pravima žena.

Uspješna realizacija mnogih projekata nije garancija stopostotne uključenosti mladih žena u bitne društvene, ekonomske i političke tijekove. Njihova volja i sposobnost jesu. One ih posjeduju, a prostora i vremena im nažalost nedostaje barem u onoj mjeri u kojoj bi mogli stvarati revolucionarne uspjehe. Bez pretjerivanja, za to jesu sposobne, a generacije unazad su to pokazale.


Darko Marić