Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu osmislio je projekat pod nazivom Nekropola.ba. Riječ je o platformi koja će sadržavati bazu podataka o stećcima u Bosni i Hercegovini.
Nekropola.ba je nova platforma kreirana na inicijativu višeg asistenta Edina Bujaka i Instituta za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Uvidjeli su da ne postoji jedna baza podataka za stećke, te da su nekropole poprilično zapostavljen segment kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Kako je nastao ovaj projekat i šta sve sadrži, razgovarali smo sa asistentom Edinom Bujakom.
To je, prije svega, jedna sinergija privatnog i javnog faktora, sinergija mladih ljudi koji su iznijeli kompletan projekat, nas koji smo relativno mladi na Institutu za arheologiju i zaista mladih ljudi iz firme Klika. Može se vidjeti da javni i privatni sektori itekako može dobro sarađivati, može realizirati jako dobre i društveno korisne projekte i da svi zajedno možemo učiniti dosta toga za naše društvo. U suštini, željeli smo da uradimo nešto za našu kulturno-historijsku baštinu, za stećke. Svi mi danas u Bosni i Hercegovini govorimo puno o stećcima, ponosimo se stećcima. Stećci se nažalost često iskorištavaju u ove dnevno političke negativne svrhe, kada se želi dokazati ko je stariji, šta je starije u Bosni i Hercegovini.
Softverski dio projekta ostvarili su sa kompanijom Klika. Ova kompanija nema često prliku raditi s klijentima u Bosni i Hercegovini, stoga im je bilo zadovoljstvo raditi na ovom projektu, te dati svoj doprinos u očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Kako je tekao proces izrade ove platforme i ko je sve radio na tome, razgovarali smo sa marketing menadžericom Latifom Imamović.
Ovaj projekat smo realizirali u okviru Klika prakse. Na njemu je radilo 12 mladih developera inžinjera uz podršku cijelog mentorskog tima naše kompanije. Kada se razvija projekat, mi moramo znati šta je to što je potrebno istraživačima, kako treba da izgleda ta platforma, koje su njihove potrebe i sa naše strane znamo kako to sve napraviti, ali ne znamo šta je to što je potrebno nekom ko će koristiti tu platformu. Nakon tri mjeseca napravili smo jedan jako lijep projekat, koji je pored te istraživačke platforme koju mogu da koriste istraživači i naučnici, dobio i tu neku prezentacijsku stranu, gdje će svi građani Bosne i Hercegovine i turisti moći pročitati nešto o stećcima, o tome šta oni predstavljaju za našu kulturnu baštinu, o nekim njihovim specifičnostima i naravno ono što je jako bitno vidjeti gdje se nalaze nekropole stećaka ili pojedinačni stećci.
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji se pojavljuju prvenstveno na području današnje Bosne i Hercegovine u periodu od XII do XVI stoljeća. Smatra se da ih je bilo oko stotinu hiljada, a da su zbog nepoznavanja njihove vrijednosti mnogi uništeni. Procesu dokumentiranja pojašnjava asistent Bujak.
Mi tek unosimo podatke u ovu bazu. To je dugotrajan proces, koji će trajati mjesecima pa i godinama, jer postoji više hiljada nekropola odnosno više desetina hiljada stećaka, koje treba unijeti u bazu. Svjesni smo da je to težak i dugotrajan proces, ali želimo da ga se prihvatimo i da konačno napravimo jedan korpus, jednu bazu znanja koju će svi moći koristiti.
Jedan od ciljeva ovog projekta jeste baza podataka koja će služiti svima koji žele istražiti više o stećcima. Sama platforma se sastoji iz nekoliko dijelova, gdje posjetitelji web stranice, mogu i sami dati svoj doprinos.
Prvi segment je web stranica i to je jedna vizuelno dopadljiva internet prezentacija o stećcima. Tu svi zainteresirani mogu da saznaju šta su to stećci, koje su njihove osnovne karakteristike. Tu je jedna interaktivna mapa na kojoj će biti prikazivane kao tačkice sve te nekropole koje su unešene u bazu, a baza je drugi segment ovog projekta. Na ovoj web prezentaciji stećaka ima još jedan segment, a to je da svako ko posjeti ovu web stranicu može da prijavi nekropolu iz svog okruženja. Možda mi već te podatke imamo, a možda nam i otkrije neke nove podatke o stećcima, neke nove detalje koje mi nismo znali što svakako može nadograditi naša saznanja o stećcima.
Olakšica ove platforme jeste mogućnost instaliranja android aplikacije na mobilne uređaje, čime žele brže širiti znanja o stećcima i na taj način sačuvati ih, a stećke čuvaju upravo oni ljudi koji žive pored stećaka svugdje po Bosni i Hercegovini.
Ono što je još važno kazati jeste da znamo da su danas stećci uvršteni na listu svjetske baštine na UNESCO-u, to je najjednostavnije kazano da stećci stoje rame uz rame sa najznačajnijim svjetskim spomenicima. Svijet je itekako uvidio značaj stećaka, a mi nažalost još uvijek nismo. Nadamo se da ćemo i kroz ovaj naš projekat donekle promijeniti svijest ljudi, da ćemo uticati na opće mnijenje, pa možda i političare da krenu više ulagati u naše naslijeđe bez obzira da li je riječ o stećcima ili bilo kojoj drugoj vrsti materijalnog ili nematerijalnog naslijeđa, jer gubljenjem svakog od ovog segmenta našeg naslijeđa, mi zapravo gubimo dio samih sebe.
Pozivaju sve institucije i muzeje, ali i pojedince, koje se bave proučavanjem i zaštitom stećaka da se pridruže projektu i doprinesu njegovom razvoju. Za više informacija posjetite web stranicu nekropola.ba.